Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo danas je održao vanrednu press konferenciju povodom pojave zarazne bolesti leptospiroze na teritoriji Kantona Sarajevo. Konferencija je organizovana nakon što su mediji objavili informacije o povećanom broju hospitalizacija, a nadležni prethodno nisu javno upozorili na moguću epidemiju.
Direktor Zavoda, dr. Zlatan Hamza, predvodio je tim epidemiologa koji su iznijeli sve dostupne i potvrđene podatke o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, razlozima pojave bolesti, kao i poduzetim mjerama za suzbijanje infekcije.
Prvi slučajevi i reakcija struke
Dr. Hamza je uvodno naglasio da su osim naselja Dobrinja, gdje je pojava leptospiroze prvobitno primijećena, slučajevi prijavljeni i u drugim naseljima opštine Novi Grad, kao i u drugim dijelovima Sarajeva, općine Ilidža, Centar i Hadžići.
Istakao je da Zavod već danima intenzivno prati i analizira sve pristigle prijave, te u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i kantonalnim institucijama preduzima potrebne mjere. "Naš primarni cilj je zaštita zdravlja građana", rekao je Hamza, pozvavši stanovništvo da ostane smireno i da se informiše isključivo putem zvaničnih kanala.
Primarijus dr. Anisa Bajramović, rukovodilac epidemiološke službe Zavoda, potvrdila je kako su oni još krajem aprila izvijestili Infektivnu kliniku KCUS-a, sve direktore domova zdravlja u kantonu, kao i Federalni zavod za javno zdravstvo, da postoji skupina pacijenata s Aerodromskog naselja i naselja Dobrinja sa simptomima visoke temperature, malaksalosti uz visoke vrijednosti upalnih parametara, te povišenih jetrenih transaminaza bez izražene druge simptomatologije.
Pojasnila je da je riječ o urbanoj leptospirozi, koja je nastala kao posljedica drastičnog porasta populacije glodara usljed dvogodišnjeg neprovođenja obavezne sistematske deratizacije. "Kanton Sarajevo od jeseni 2022. godine pa sve do proljeća 2025. nije proveo ni jednu deratizaciju. Radi se o zakonski propisanoj mjeri koja mora biti sprovedena dva puta godišnje – u proljeće i jesen", izjavila je Bajramović.
Dr. Aris Jogonćić, specijalista epidemiologije, detaljno je opisao kliničku sliku leptospiroze. "Radi se o bolesti koja ima dvije faze – septikemijsku i imunološku. Prva faza se karakteriše visokom temperaturom, glavoboljom i malaksalošću, dok se druga faza manifestuje povratkom još izraženijih simptoma, uključujući visoke upalne parametre i povećanje jetrenih enzima."
Jogonćić je potvrdio da su svi pacijenti anketirani, te da su izloženost ostvarivali u urbanim uslovima: šetnje pored rijeka, poplavljeni podrumi, kontakti s glodarima i boravak u naseljima s evidentnim znakovima infestacije. Leptospiroza se prenosi kontaktom s urinom zaraženih životinja, a bakterija može preživjeti u vodi i vlažnom tlu više sedmica.
Neodgovornost i problem tendera
Na pitanje novinara ko snosi odgovornost za neprovođenje deratizacije, dr. Hamza je jasno odgovorio: "Problem je u tenderskoj proceduri. Više puta su pokretani tenderi, ali su poništavani. Slična situacija događala se i u drugim kantonima i to je javna tajna u sektoru javnog zdravstva."
Dr. Bajramović je dodatno upozorila na ulogu stanara i upravitelja zgrada koji su zakonski dužni obavljati deratizaciju na svojim posjedima. "Većina objekata nije obavljala deratizaciju jer, kako kažu upravitelji, nemaju sredstava na računima."
Mjere koje su poduzete
Deratizacija je započela početkom maja 2025. godine. Obuhvaćena su područja Novog Grada, Novog Sarajeva i Ilidže. Zavod za javno zdravstvo KS naložio je intenzivne korektivne mjere u naseljima sa prijavljenim slučajevima, uključujući dodatnu deratizaciju haustora i podruma u zgradama gdje žive zaraženi.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove dobila je preporuku da izvrši kontrole svih pijaca, stambenih objekata, voćara, ulične prodaje i upravitelja zgrada. Također je naloženo pranje ulica, trotoara, vozila javnog prijevoza i pojačana dezinfekcija svih javnih površina.
Zavod je 22. maja prijavio epidemiju nadležnim institucijama, a narednih dana očekuje se i zvanično proglašenje epidemije na nivou Kantona Sarajevo. "To znači da se aktiviraju svi raspoloživi resursi – Civilna zaštita, komunalne službe, inspekcije, zdravstveni sistem i svi građani,“ istakla je dr. Bajramović.
Voda sigurna za piće - date preporuke za građane
Iz Zavoda su naglasili da nema rizika od zaraze putem vode iz gradskog vodovoda. Radi se o zatvorenom sistemu koji se redovno hloriše. "Hlor koji se koristi u tretiranju vode efikasno uništava leptospiru. Voda iz sarajevskog vodovoda je sigurna za piće," istaknuto je.
Građani su pozvani da obrate pažnju na ličnu higijenu, koriste rukavice i maske prilikom čišćenja podruma, redovno peru ruke, posebno nakon kontakta sa zemljištem, vodom ili kućnim ljubimcima. Voće i povrće koje se konzumira sirovo mora se temeljito prati pod tekućom vodom.
Na kraju press konferencije, predstavnici Zavoda su izrazili nadu da će deratizacija koja se trenutno provodi imati konkretne rezultate u narednih 15 do 30 dana. Poručuju da je vrijeme da se ozbiljno shvati značaj preventivnog djelovanja i zajedničke odgovornosti svih institucija i građana u sprječavanju budućih epidemija.
"Ova bolest nas uči da ne možemo ignorisati osnovne higijenske mjere i zakonske obaveze. Epidemije nisu nepredvidive ako ih spriječimo na vrijeme," zaključio je dr. Hamza.
S.B.
