Od ekspozea do epidemije: Gdje su završila komunalna obećanja premijera Nihada Uka?

Kada je 24. marta 2023. godine Nihad Uk (Naša stranka) stupio na funkciju premijera Kantona Sarajevo, javnosti je predstavio ambiciozan ekspoze prepun fraza o "evropskom Sarajevu", "zelenijem kantonu" i "efikasnijem upravljanju otpadom". S posebnim akcentom na Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, obećao je sistemske promjene.

Danas, dvije godine kasnije, Sarajevo ne izgleda ništa evropskije – naprotiv, u nekim segmentima, izgleda zapuštenije nego ikad.

Obećanja vs. Realnost: Sarajevski komunalni slom

1. Gradska čistoća – deklarativni prioritet, praktično dno

"Komunalna čistoća će biti prioritet."
– Nihad Uk, mart 2023.

U stvarnosti, ulice Sarajeva sve češće nalikuju na otvorene deponije. Pretrpani kontejneri, prevrnute kante, nedostatak pokretnih čistača i spor odziv nadležnih službi su svakodnevica. Ako je čistoća zaista “prioritet”, onda je javnost s pravom zabrinuta kakvo je stanje s “nižim” prioritetima.

2. Zbrinjavanje otpada: Od cirkularne ekonomije do kružnih izgovora

Premijer je najavio prelazak na koncept cirkularne ekonomije i donošenje odluka o pametnom zbrinjavanju otpada. Umjesto toga, svjedočimo improvizacijama i statusu quo – bez najavljene strategije, bez digitalne evidencije otpada, bez adekvatnih mjernih rezultata. Kantonalna preduzeća su i dalje međusobno neusaglašena, a građani prepušteni improvizaciji.

3. Pošumljavanje i zelenilo: Marketinški floskule bez korijena

Jedno od zvučnijih obećanja bilo je: "Pošumljavanje će postati svakodnevnica."
Sarajevske padine i dalje gubi zelene površine, a brige o sistemskom održavanju postojećih zelenih zona prepuštene su volonterima i civilnim inicijativama. Ne postoje transparentni podaci o broju posađenih stabala ni njihovom održavanju.

4. Holding i digitalizacija: Nevidljivi “evropski model”

“Osnivanje Sarajevskog holdinga” i “strateške javne nabavke” bile su centralne tačke Ukovog plana za efikasnije upravljanje. Do danas, holding ne postoji, niti su javnosti poznati detalji o njegovoj formi, pravnoj strukturi ili planu integracije postojećih komunalnih preduzeća. Digitalizacija? Građani još uvijek moraju zvati telefonom da bi prijavili kvar na javnoj rasvjeti.

Leptospiroza kao simbol političkog neuspjeha

Početkom 2025. godine, u Sarajevu je zabilježen niz slučajeva leptospiroze – bolesti koja se, među ostalim, širi iz kontaktom s kontaminiranom vodom i otpadom. Pojava ove infekcije u urbanom jezgru glavni je indikator propusta u održavanju higijenskih standarda i (ne)upravljanja javnim zdravljem.

Stari kontejneri – simbol zapuštenosti

Na terenu, većina kontejnera je dotrajala: nemaju poklopce, deformirani su, probušeni, prepuni. Na njima nema ni QR kodova ni oznaka za selektivno odlaganje otpada – ono što je premijer nazivao “pametnim rješenjima”. Rješenja su ostala pametna – ali samo na papiru.

Gdje je nestalo "evropsko Sarajevo"?

Međutim, važno je da održiv i čist grad nije samo odgovornost vlasti, nego i građana. Bez svijesti o pravilnom odlaganju otpada, poštivanju pravila i učešću u ekološkim praksama, nijedan sistem – pa ni najbolji – neće opstati. Kada građani odlažu stari madrac u potok, ostave smeće pored punog kontejnera umjesto da ga odnesu 50 metara dalje ili zapale plastiku u dvorištu, oni su direktno saučesnici u devastaciji zajedničkog prostora.

Ali vlast je ta koja mora stvoriti uslove, pravila i kazne.

Zato je odgovornost zajednička – ali politička prva.

S.B.