
Foto: BHRT
29.05.2025 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Federalna.ba
Gotovo osam mjeseci nakon razornih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, brojna naselja i dalje se bore s posljedicama.
Gotovo osam mjeseci nakon razornih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, brojna naselja i dalje se bore s posljedicama. Obnova sporo napreduje, a mještani svakodnevno iščekuju konkretne korake i sigurnost u vlastitim domovima. Uprkos brojnim obećanjima, prepreke se nižu, dok podrška stiže kap po kap, izvještava federalna.ba.
U dijelovima pogođenim poplavama čini se kao da se vrijeme zaustavilo. Blato, nanosi pijeska i oštećeni objekti i dalje svjedoče o katastrofi, dok su mnoga obećanja ostala samo na riječima. Mještani se iz dana u dan suočavaju s istom stvarnošću – bez vidljive pomoći, prepušteni čekanju. Rijeke su se brzo povukle, ali administrativni mehanizmi pokazuju znatno sporiji ritam. U međuvremenu, stanovnici gledaju u ruševine onoga što su nekad zvali domom – suočeni s osjećajem nemoći, tugom i nesigurnošću.
"Eto, vidite šta je bilo. Ne znam šta se ovdje dešavalo. Kad sam došao kući, saznao sam. Kud se ide normalno sat vremena pješke normalnog hoda, ja sam išao sedam sati. Išao sam gore preko šuma, cestom nisam ni mogao. Ceste nije bilo. Kasnije viče utopila ti se žena... Katastrofa", priča Stjepan Prajo, mještanin Fojnice.
Stjepan je u poplavama izgubio suprugu – prvu žrtvu ovog događaja u Fojnici – i ostao bez kuće. I dalje se nada da će vlasti pokrenuti konkretne mjere kako bi se mogao vratiti u dom koji je gradio decenijama. On nije izuzetak – slične priče dijele mnogi iz pogođenih područja, dok u lokalnim institucijama, umjesto rješenja, i dalje dominiraju administrativni procesi i papirologija.
"Lokalni nivo ima neke pare, ali moramo provesti procedure. U ovih nekoliko mjeseci je pristiglo 3.5 miliona, od toga smo potrošili za ta interventna djelovanja nekih 800.000. Napravili smo plan da ćemo od ostalih sredstava 50% kroz javni poziv u iznosu milion i 100 hiljada podijeliti fizičkim licima. I na ovaj način želim da apelujem, put kojim smo mi došli - regionalni put 437 Fojnica- Ostrožac, pogotovo od naselja Luke do MZ gdje stojimo u dužini od 6km je totalno uništen i devastiran", rekao je Sabahudin Klisura, načelnik Fojnice.
"Trenutno postupci javnih nabavki se provode i to nas usporava. Pribavljanje raznih dozvola i izrada projektne dokumentacije. Novac u cijelosti nije utrošen, čekamo izradu projektne dokumentacije. Finansijska pomoć na koju mi još računamo je od Vlade Republike Hrvatske. Kreševo je iz tog paketa dobilo 2,7 miliona", ističe Boris Marić, načelnik Kreševa.
Iako se u službenim izjavama ističe da se radovi pripremaju, stanje na terenu ne pokazuje pomake. Pukotine u zidovima, oštećeni objekti i odložena sanacija svakodnevica su onih koji su najviše pogođeni. Ljudi su iscrpljeni dugim čekanjem, tražeći osnovne uvjete za život – siguran krov, stabilan zid, pristojan put do škole.
"Kako je bilo prvi dan tako je i dan danas. Eto, vidite, ja ništa ne diram. Ne znam šta bih radio i kad bih htio", dodaje Prajo.
Dodatna sredstva u međuvremenu dolaze i sa evropskog nivoa. Evropska unija odlučila je pomoći Bosni i Hercegovini kroz Fond solidarnosti EU, u pokušaju da se bar dio posljedica sanira.
"Evropska komisija dodijelila je Bosni i Hercegovini 45,7 miliona eura iz Fonda solidarnosti EU kako bi pomogla u oporavku od katastrofalnih poplava iz oktobra 2024. godine, kao dio šireg paketa od 280 miliona eura koji će biti isplaćen na cijelom kontinentu. Ova sredstva će ići za podršku akcijama kao što su sanacija oštećene infrastrukture, privremeni smještaj i unapređenje preventivne infrastrukture", naveo je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH.
"Očekujemo... Ako bude... A sad gdje će se ta sredstva preusmjeriti, ja ne znam", kaže Prajo.
Građani nemaju velike zahtjeve. Njihove potrebe su jednostavne i jasne – krov koji ne prokišnjava, zid koji pruža sigurnost i put koji vodi do škole. I dok se čeka da administracija završi svoj posao, vrijeme prolazi, a životi ljudi ostaju na čekanju.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.