Sistemski propusti u Ministarstvu finansija: Milioni potrošeni mimo pravila

U najnovijem izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu sa Srđanom Amidžićem se još jednom našlo pod reflektorom ozbiljnih propusta, zakonskih zaobilaženja i sistemske netransparentnosti. Iako su finansijski izvještaji formalno dobili pozitivnu ocjenu u smislu tačnosti brojki, stvarna slika poslovanja Ministarstva daleko je od zadovoljavajuće kada se pogleda sadržaj preporuka i ukazanih nepravilnosti, javlja Akta.ba.

Milionski projekti mimo zakona

Revizori su otvoreno ukazali na niz odluka koje su u direktnoj suprotnosti sa važećim zakonima i podzakonskim aktima, dok Ministarstvo — kao centralna finansijska institucija države — pokazuje zabrinjavajuću praksu institucionalne neodgovornosti. Posebno u oblasti višegodišnjih projekata, gdje su zakonska ograničenja o povećanju vrijednosti projekata grubo ignorisana. U dva ključna slučaja — projekta Uprave za indirektno oporezivanje i izgradnje objekta za Graničnu policiju — Ministarstvo je odobrilo povećanja u rasponu od 46% do čak 117%, iako zakon precizno dozvoljava maksimalno 10%.

Ovakvo ponašanje ne samo da urušava pravnu sigurnost i princip jednakosti među budžetskim korisnicima, već šalje opasnu poruku da se zakoni mogu revidirati “usputno” kada se to učini uz saglasnost onih koji bi ih trebali štititi. Paradoksalno, upravo Ministarstvo koje bi trebalo biti garant fiskalne discipline postaje njen najočitiji rušitelj.

Zapošljavanje bez konkursa i zakonske osnove

Još dublji problem je u netransparentnom zapošljavanju. Revizija navodi da je Ministarstvo tokom godine zapošljavalo osobe bez konkursa, kroz privremene ugovore, koje su se nerijetko serijski obnavljale, sve dok osobe ne bi “spontano” prešle u status stalno zaposlenih. Takvo ponašanje je u potpunom raskoraku sa zakonom i razara povjerenje u javni sektor, naročito kada se zna da je riječ o ministarstvu koje predvodi reforme javne uprave.

"Od ukupno 8 angažovanih lica na određeno vrijeme na radnim mjestima državnih službenika, tri lica su u toku 2024. godine, nakon provedene procedure javnog oglasa, primljena na neodređeno vrijeme. Ista su prethodno bila angažovana (uz jednu saglasnost) ugovorom o radu na određeno u periodu od 9, 7 i 5 mjeseci41. Četiri lica su angažovana u posljednjem kvartalu 2024. godine, a istima je produžen ugovor na temelju jedne saglasnosti Agencije za državnu službu i u 2025. godini42. Za jedno radno mjesto javni oglas je raspisan u aprilu 2025. godine", navodi se u izvještaju.

Iako se interni akti Ministarstva redovno ažuriraju, njihov sadržaj je često nedorečen, nedovoljno obavezujući ili čak štetan. Tako se u evidenciji korištenja službenih vozila tolerira prazan prostor do 100 kilometara vožnje bez obaveze pravdanja — što je, kako navode revizori, korišteno u praksi i otvara vrata zloupotrebama.

"Za javnu nabavku putničkog motornog vozila proveden je otvoreni postupak nabavke ukupne vrijednosti od 59.829 KM. Do krajnjeg roka, određenog za dostavu ponuda, primljena je jedna ponuda vrijednostiod 59.744 KM koju je Ministarstvo ocijenilo kvalifikovanim te je ugovor dodijeljen ponuđaču. Ministarstvo je u izvršenom istraživanju tržišta, navelo da još dva vozila mogu ispuniti zahtjeve tehničke specifikacije. Detaljnijim analiziranjem, konstatovali smo da jedno od navedenih vozila ne ispunjava zahtjeve u pogledu karakteristika međuosovinskog razmaka, a drugo vozilo ne ispunjava uslov snage motora, što upućuje na ograničenje konkurencije", ističu revizori.

Tenderi skrojeni po mjeri​

Jednako alarmantno je i stanje u oblasti javnih nabavki. Nabavke se planiraju i provode s kašnjenjem, tehnička podrška se ugovara retroaktivno, a uslovi tendera su krojeni na način koji ograničava konkurenciju. Kada se ovome doda činjenica da su milioni KM plaćeni za softverske nadogradnje koje nisu završene u ugovorenom roku, slika se dodatno zamračuje. I sve to uz minimalnu institucionalnu refleksiju – Ministarstvo se oglasilo komentarima, ali je odbacilo ključne nalaze, bez novih dokaza ili valjanih opravdanja.

Najgora poruka ovog izvještaja je da institucija koja bi trebala biti uzor u zakonitosti, ekonomičnosti i transparentnosti – sve više funkcioniše po principima improvizacije, selektivne odgovornosti i internih dogovora.

S.B.