Poslodavci u Republici Srpskoj: Ekonomija ne može podnijeti rast minimalne plate

Milorad Dodik najavio je da će od početka naredne godine minimalna plata iznositi 1.100 KM za radnike sa srednjom stručnom spremom, a 1.400 KM za zaposlene s visokom. Plan uključuje i cilj da prosječna primanja do kraja naredne godine dostignu 1.000 eura. Poslodavci upozoravaju da bi povećanje, procijenjeno na 22 posto, moglo dodatno opteretiti privredu koja se već suočava s padom proizvodnje i zaposlenosti.

Unija poslodavaca Republike Srpske naglašava da ekonomija nije u stanju podnijeti ovakav teret bez ozbiljnih reformi i poreskih rasterećenja.

"Kroz dijalog u Ekonomsko-socijalnom savjetu Republike Srpske možemo doći do povoljnih rješenja za radnike i poslodavce kroz poreska rasterećenja, kao i da kroz mjere suzbijanja neformalne ekonomije povećamo i prihode po osnovu poreza. Poznati su negativni efekti prethodnog povećanja najniže plate. I treću godinu za redom imamo pad industrijske proizvodnje i pad zaposlenosti u industriji. Privreda nije trenutno u takvom stanju da može izdržati dodatne pritiske", rekao je Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srspke za Akta.ba.

Podsjećanja radi, slična odluka u Federaciji BiH već je donijela niz negativnih posljedica. Prema podacima Poreske uprave FBiH, samo u prva dva mjeseca ove godine bez posla je ostalo 6.322 radnika. Zbog toga se postavlja pitanje kakve bi izazove mogla proizvesti najavljena mjera u Republici Srpskoj i u kojim sektorima bi oni bili najizraženiji.

Najveći udar mogao bi se osjetiti u radno intenzivnim sektorima, naročito u prerađivačkoj industriji.

Da li će pojedini sektori snositi posljedice?

"U odnosu na 2022. godinu u prerađivačkoj industriji imamo 4.700 radnika manje, što je posljedica pada potražnje u Evropskoj uniji i administrativnih pritisaka na rast plata. S obzirom na nizak nivo produktivnosti, radno intenzivni sektori već sada teško održavaju postojeće plate. Novi rast bi mogao značiti dodatno smanjenje zaposlenosti i pad konkurentnosti", ocijenio je Aćić.

Hoće li rast minimalne plate izazvati novi talas poskupljenja?

Postavlja se i pitanje mogućeg utjecaja na standard građana. Poslodavci upozoravaju da bi ovakav potez mogao izazvati novi talas poskupljenja.

"Ekonomska teorija pokazuje da neadekvatan rast minimalne plate podstiče inflaciju. Povećanje plata mora biti zasnovano isključivo na rastu produktivnosti. To podrazumijeva veća ulaganja u tehnološki razvoj kompanija i jačanje vještina radnika, uz odlučno suzbijanje sive ekonomije", naglasio je Aćić.

Konačni dometi i posljedice najavljenog povećanja minimalnih plata na privredne tokove pokazat će se kroz predstojeća kretanja u ekonomiji.

S.S.