Kriza u Igmanu: Gubitak 15 miliona KM nakon zabrane izvoza baruta

Odluka Vlade Srbije o zabrani izvoza naoružanja iz juna mjeseca uzdrmala je bh. namjensku industriju. Srbija ne isporučuje barut, te je firma Igman iz Konjica suočena sa obustavom proizvodnje, a veći dio radnika poslan na prinudni godišnji odmor, izvještava BHRT.

Prva na udaru kompanija Igman iz Konjica koja se bavi proizvodnjom municije širokog asortimana. Barut, od čijeg snabdijevanja ovisi proizvodnja municije, granata, bombi i drugih proizvoda, nije više dostupan kao sirovina koja se uvozi.

Vlade Radulović, vojni analitičar iz Beograda ističe: "Da se proteklih tri godine posljednje zrno baruta, posljednji metak traži bilo gdje u svijetu. Rez dodatno cijelu priču komplikuje to da kada govorimo o proizvođačima baruta na EU tržištu vi, vjerovali ili ne, imate samo tri kompanije – to je češka Explozia, francuski Nester i Milan Blagojević iz Lučana. Dakle, potražnja je ogromna."

Upravo saradnja između kompanije Igman Konjic i vojne fabrike Milan Blagojević iz Srbije je višedecenijska. I od toga je ovisila dalja proizvodnja u Igmanu iz Konjica. Direktor te kompanije nam je potvrdio da novih informacija nema za javnost i ponavlja raniji stav.

Adnan Prevljak, direktor Privrednog društva Igman d.d. Konjic smatra: "Radnici Privrednog društva Igman d.d. Konjic se upućuju na korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora za 2025. godinu, kolektivno, u periodu od 2.9.2025. do stvaranja uslova za rad (isporuke baruta)."

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH navodi: "Nisu svi radnici Igmana na prinudnom odmoru, ali jedan dio jeste. Oni imaju ugovore, imaju poslove. Ono što se može raditi bez baruta – rade, pripremaju. Radimo intenzivno na rješavanju tog problema. Postoji neki alternativni izvor, ali za njih treba vremena."

Poslovni portali u našoj zemlji upozoravaju da su dionice Igmana u krizi. Ukupna tržišna vrijednost cijele kompanije smanjena sa oko 113 na oko 98 KM. Igman je u jednom danu izgubio 15 miliona maraka tržišne vrijednosti. Analitičari smatraju da se moralo razmišljati o više izvora snabdijevanja i da se radi o velikom problemu jer nemamo adekvatnu politiku namjenske industrije.

Hamza Višća, vojni analitičar smatra: "Nemamo državnu politiku namjenske industrije, pa čini mi se da nemamo ni entitetsku politiku. Ono što je ostalo od namjenske industrije iz prethodnog sistema i što se uspjelo oporaviti, a nije pokradeno – ono funkcioniše, relativno dobro zarađuje. Ali očito je da menadžment baš i nije posvetio pažnju činjenici da u svijetu ima toliko sukoba i da je potražnja velika."

Tržište namjenske industrije eksplodiralo je posljednjih 10 godina, a EU već godinu najavljuje da će potrošiti 800 milijardi eura za naoružavanje u narednih pet godina. BiH godinama okrenuta uvozu iz Srbije, dok je Srbija ovisna o uvozu eksploziva upravo iz Federacije BiH. U prvih sedam mjeseci ove godine u Srbiju je izvezeno više od 14 miliona eksploziva, a municije preko 28 miliona, podaci su VTK BiH.