Još nema sredstava za prijevremene izbore u Republici Srpskoj

Sredstva potrebna za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i dalje nisu osigurana. Rok do kojeg je ministar finansija BiH Srđan Amidžić trebao potpisati isplatu 6,4 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji BiH istekao je u petak.

Umjesto njega, potpis bi sada trebao staviti zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović, ali do završetka radnog dana nije potvrđeno da je to učinio.

Centralna izborna komisija BiH mora raspolagati tim sredstvima kako bi u skladu sa zakonskim rokovima i postupcima javnih nabavki organizovala izbore zakazane za 23. novembar.

Bez obezbijeđenog novca nemoguće je započeti proces javnih nabavki. Ovaj zastoj predstavlja jedan od načina na koji SNSD i Milorad Dodik utiču na održavanje prijevremenih izbora, s obzirom na to da je Dodik i ranije poručivao da se izbori na teritoriji RS-a neće provesti, izvještava BHRT.

Podsjetimo, više od šest miliona KM još nije uplaćeno CIK-u BiH, iako je rok istekao. Ministar finansija iz SNSD-a odbio je dati saglasnost, dok se odluka njegovog zamjenika i dalje čeka. U međuvremenu, političke tenzije rastu.

Iznos potreban za izbore još nije doznačen, a Amidžić je ranije najavio i obrazložio da neće staviti potpis. Prema ovlaštenju visokog predstavnika u BiH, njegov zamjenik Hasanović ima mogućnost da to učini, ali do sada nije potvrđeno da je iskoristio tu nadležnost.

Bivši član CIK-a Vehid Šehić ipak vjeruje da će izbori biti održani.

"Jednom se desilo, ne znam da li je to bilo 2022. godine, da sredstva, takođe, nisu bila obezbijeđena u datom zakonskom roku, gdje je CIK BiH donio odluku o prolongiranju datuma održavanja izbora", izjavio je Šehić.

Najveći dio predviđenih sredstava namijenjen je za finansiranje članova biračkih odbora, čiji su predsjednici i potpredsjednici već preliminarno imenovani. Istovremeno, CIK se suočava i s problemima u vezi s pripremom redovnih izbora, budući da nema dovoljan broj zaposlenih za implementaciju novih izbornih tehnologija, predviđenih izmjenama Izbornog zakona.

Odgovornost za rješavanje tog pitanja, kako naglašavaju iz CIK-a, leži na Vijeću ministara BiH, koje Prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji još uvijek nije stavilo na dnevni red.