CIK ima 112,5 miliona KM, ali hoće li biti novih tehnologija na izborima?

Novac, tačnije 112,5 miliona KM Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ima na računu, ali je pitanje hoćemo li na idućim izborima glasati pomoću novih tehnologija. Zavisi to isključivo od državne vlasti, kojoj se ne žuri uvesti red i zakon na biračkim mjestima. Nakon višemjesečnog odbijanja da na dnevni red uvrste Pravilnik o unutarnjoj organizaciji CIK-a, državni ministri će ga razmatrati na sjednici u srijedu, izvještava federalna.ba.

CIK-u nedostaje kadrova, posebno IT stručnjaka

Bez novih tehnologija, ali i kadrova. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine osim novca za provođenje fer i transparentnih izbora nema ništa. A potrebno je dvostruko više kadrova, IT stručnjaka, prioritetno, od postojećih.

"Planirali smo da naš sekretarijat, koji ima 61 uposlenika, ima 124. Kada smo počeli provoditi Zakon o finansiranju političkih subjekata, odnosno stranaka, imali smo samo 40 političkih stranaka. Danas ih imamo preko 200. Provodimo izbore na svim nivovima, gotovo svake dvije godine, pa i prijevremene izbore vrlo često. Tako da je naš plan da novom sistematizacijom rekonstrujšemo Odsjek za izbore", izjavila je predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.

Predviđeno je to Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji CIK-a, a koji je sada stvar volje vladajućih. Istih onih koji su godinama unazad glasali protiv uvođenja novih tehnologija, koje bi mogle značiti kraj izbornog inžinjeringa, mrtvih i prekograničnih birača, bugarskih vozova i dopisnih glasova.

"Ovdje će odlučujuću ulogu imati politička volja onih političkih partija koje su na vlasti, jer uvođenje novih tehnologija i skenera otkida im se onaj dio političkog kolača u izbornim rezultatima stvoren na nezakonit način i koji počiva na političkoj korupciji", ističe politička analitičarka Tanja Topić.

Skeneri bi eliminisali glasanje mrtvih i "bugarske vozove"

"Kada se uvede elektronska identifikacija i skeneri glasačkih listića, bit će u potpunosti eliminisane nepravilnosti poput glasanja više puta, glasanja umjesto umrlih osoba, dodavanja glasova na glasačke listiće, poništavanja glasačkih listića", navodi Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnošću i medijima Koalicije Pod lupom.

Za sve ovo neophodne izmjene Izbornog zakona, iako minimalne, idu pred državne parlamentarce, kojim je od integriteta - barem do sada se pokazalo - bitniji zakon po stranačkoj mjeri i dobitak vlasti.

"Ako ne bude promijena, radit ćemo po starom, s četiri glasačka listića, što će utjecati na efekasnost procesa, ali radit ćemo", poručuje Hadžiabdić.

A do tada slijedi i tenderska borba, za nove tehnolgije, a protiv zastarjelog, korumpiranog sistema. I dilema kako će 6.000 skenera stati ukraj izbornoj krađi.