TI BiH: Kako ukloniti blokade pristupa informacijama?

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, Transparency International u Bosni i Hercegovini u saradnji s udruženjem "Vaša prava BiH" upriličio je okrugli sto pod nazivom "Sloboda pristupa informacijama: Prepreke, rješenja i očekivanja". Tokom diskusije prepoznate su ključne poteškoće u primjeni zakona te ponuđena konkretna rješenja.

Na skupu su učestvovali predstavnici institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, Delegacije Evropske unije u BiH, relevantnih organa sa različitih nivoa vlasti, organizacija civilnog društva i medija. Razmatrano je trenutno stanje u provođenju Zakona o slobodi pristupa informacijama i izazovi koji se pritom javljaju.

Šefica Odjela za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja u Delegaciji EU u BiH Aurelie Valtat naglasila je da transparentnost i jednak pristup informacijama predstavljaju temeljna prava građana.

"Pristup informacijama mora biti omogućen svima, kako bi građani i mediji mogli postavljati pitanja o radu institucija i pitanjima od javnog značaja", izjavila je Valtat.

Podsjetila je da je Zakon usvojen na državnom nivou u septembru 2023. godine, ali da njegova primjena i dalje nije ujednačena niti u potpunosti usklađena u svim dijelovima BiH.

"Neophodno je dalje unaprijediti zakonski okvir i osigurati dosljednu i proaktivnu transparentnost", dodala je Valtat.

Transparency International u BiH predstavio je svoje prijedloge za izmjene zakona na različitim nivoima vlasti, zasnovane na višegodišnjem monitoringu i iskustvima iz pravne prakse u zaštiti prava građana.

Rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći TIBiH Ena Kljajić Grgić ocijenila je da postojeći propisi u praksi ne ostvaruju svoju svrhu.

"Zakon ne funkcioniše onako kako je zamišljeno. Česta su kršenja – od prekoračenja rokova za odgovore, do uskraćivanja odluka drugostepenih organa", istakla je ona.

Prema njenim riječima, potrebno je uvesti inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe, uključujući novčane sankcije za institucije koje ne poštuju zakon. Kao jedan od glavnih problema navela je odbijanje organa da objave podatke od javnog značaja, poput informacija o javnom finansiranju, ugovorima o djelu, platama funkcionera, javnim nabavkama i koncesijama.

"Čak i kada sudovi usvajaju tužbe i obavezuju institucije da dostave informacije, presude se u velikom broju slučajeva ne provode", naglasila je Kljajić Grgić.

Dodala je da pojedini postupci traju još od 2014. godine, a jedan od njih je ove godine dostavljen i Evropskom sudu za ljudska prava, gdje se očekuje presuda.

Na skupu je posebno ukazano i na dugotrajnost sudskih procesa te izostanak mogućnosti da građani i organizacije povrate nastale troškove, što dodatno obeshrabruje ostvarivanje prava na pristup informacijama.

Učesnici su zaključili da je potrebno ojačati mehanizme odgovornosti i poboljšati zakonodavni okvir kako bi pravo na slobodan pristup informacijama postalo stvarno i jednako dostupno svim građanima u Bosni i Hercegovini.