Uskoro sjednica Predstavničkog doma: Budžet BiH za 2025. na dnevnom redu

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi sredinom naredne sedmice trebao održati tri sjednice - dvije hitne i jednu redovnu, a na dnevnom redu jedne od hitnih sjednica je Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Prijedlog budžeta institucija BiH za ovu godinu bio je na dnevnom redu hitne sjednice Predstavničkog doma 23. i 24. septembra, koja je okončana bez konkretne rasprave i izjašnjavanja poslanika o ovom dokumentu.

Razlog tome je što na sjednici Doma nisu bili prisutni predstavnici predlagača budžeta. Poslanici su, naime, odlučili da neće nastaviti raspravu o zahtjevu Predsjedništva BiH da se predloženi budžet institucija BiH za 2025. godinu razmatra po hitnoj zakonodavnoj proceduri bez prisustva predstavnika predlagača.

Jednim od ranijih zaključaka Predsjedništva BiH, koji su parlamentarcima dostavljeni uz predloženi budžet, ministar finansija i trezora Srđan Amidžić i zamjenik ministra Muhamed Hasanović zaduženi su da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u ime Predsjedništva BiH, izvještavaju o Prijedlogu budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.

Nakon ove hitne sjednice koja je zakazana za 15. oktobar, trebala bi biti održana još jedna hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, sa samo jednom tačkom dnevnog reda - Nastavak evropskog puta BiH sa fokusom na usvajanje Programa reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, čiji su predlagači poslanici: Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Elvisa Hodžić, Aida Baručija i Nihad Omerović.

Predlagač su u zahtjevu za održavanje ove sjednice, koji je upućen 23. septembra, naveli da je poražavajuće i neprihvatljivo da su u julu tekuće godine zbog neusvajanja i nedostavljanja Plana reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan od strane Vijeća ministara BiH Evropskoj komisiji, sredstva iz Instrumenta za reforme i rast koja su planirana za Bosnu i Hercegovinu umanjena za 10 posto, odnosno za 108,5 miliona eura.

Napominju da Vijeće ministara BiH ni na sjednici 17. septembra 2025. godine nije usaglasilo i usvojilo Plan reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, a koji je trebalo do 30. septembra ove godine dostaviti Evropskoj komisiji kako bi izbjegli ponovno smanjenje alokacije sredstava iz Instrumenta za reforme i rast za BiH u iznosu od 10 posto.

Međutim, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 30. septembra, na vanrednoj/telefonskoj sjednici, usvojilo Reformsku agendu koja je jedan od preduvjeta da BiH dobije sredstva iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan.

Kako je tada navedeno iz Vijeća ministara BiH, potvrđena je kontinuirana opredijeljenost Vijeća ministara BiH na provođenju reformskih procesa, kao i ispunjavanju obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Predlagači poslaničke rasprave o nastavku evropskog puta Bosne i Hercegovine, naveli su da je za raspravu o predloženoj tački dnevnog reda potrebno pozvati predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, sve članove Vijeća ministara BiH i direktoricu Direkcije za evropske integracije.

Po okončanju dvije hitne sjednice, predviđeno je održavanje i redovne sjednice Predstavničkog doma državnog parlamenta, na čijem dnevnom redu je više zakonskih prijedloga, među kojima je i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona s oznakom EI, kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima EU-a u ovom području.

Pozitivna mišljenja na tekst zakona dale su vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH.

Cilj zakona je transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu berze električne energije u BiH, čime se u ovom području ispunjava jedan od preduvjeta za izuzeće naše zemlje od primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).

Predložena pravna rješenja korespondiraju s Reformskom agendom za Plan rasta, a podrazumijevaju povezivanje tržišta električne energije BiH s tržištima električne energije ugovornih strana Energetske zajednice i Europske unije.

Pred poslanicima bi se, između stalog, trebao naći i set zakona koje je ranije utvrdilo Vijeće ministara BiH, na prijedlog Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, i to o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva, o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, o patentu te o žigu, s ciljem njihovog usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije. Prijedlozi ovih zakona, koji nose oznaku 'EI', dostavljeni su Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri.

Istovremeno, Vijeće ministara BiH je utvrdilo pojedinačne prijedloge zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva te o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu, koji bi se također trebali naći na dnevnom redu, a koji su dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri, s obzirom na to da prate utvrđene zakone za koje postoji obaveza usklađivanja s pravnom stečevinom EU.

Poslanici bi trebali razmatrati još nekoliko zakonskih prijedloga, izvještaja, inicijativa, a na dnevnom redu je i davanje saglasnosti za nekoliko međunarodnih sporazuma, ugovora i memoranduma.