Sedam udruga iz Hercegbosanske županije uputilo je zajedničko priopćenje javnosti u kojem pozivaju građane da se aktivno uključe u proces komentiranja Nacrta zakona o koncesijama HBŽ/K10, upozoravajući na ozbiljne propuste u zakonitosti, transparentnosti i zaštiti javnog interesa. Udruge tvrde da je novi nacrt zakona izrađen "preko noći" i prilagođen interesima investitora, dok se pokušava legalizirati 17 godina nezakonitog postupanja po ukinutom zakonu.
Dok širom Hercegbosanske županije (Kantona 10) svjedočimo rastućem otporu građana pokušajima vlasti i investitora da zajednička dobra ustupe pod koncesije za simbolične naknade, Vlada HBŽ, institucija koja bi trebala štititi javni interes, diskreditira građane, udruge i inicijative koje traže transparentnost, nazivajući ih „neregistriranim udrugama, lažnim udrugama i neformalnim skupinama revolucionara“.
Povremena službena priopćenja Vlade HBŽ, u kojima se pokušava dokazati zakonitost i transparentnost njenog djelovanja, zapravo su pokazatelj sve većeg pritiska i nelagode koje izaziva građanski nadzor i aktivizam.
17 godina postupanja po zakonu koji je van snage
Činjenica da su sve koncesije u posljednjih gotovo 17 godina dodijeljene na osnovu Zakona o koncesijama HBŽ koji je prestao važiti 2008. godine predstavlja ozbiljno kršenje principa zakonitosti i javne odgovornosti. Činjenica da su sve koncesije dodijeljene kao samoinicijativne ponude i neposrednom pogodbom također govori o posvećenosti zakonitosti, a naročito glasno govori o posvećenosti zaštiti javnog interesa.
Iako je tek nedavno pokrenuta procedura donošenja novog Zakona o koncesijama HBŽ, nacrt koji je ponuđen javnosti, kako se čini, izrađen je „preko noći“, i to na način koji prvenstveno pogoduje investitorima, dok gotovo potpuno isključuje lokalno stanovništvo iz postupaka dodjele koncesija nad prirodnim resursima.
Posebno je problematično što se novim zakonom pokušavaju legalizirati koncesijski ugovori zaključeni po starom, nevažećem zakonu - čime se nastali pravni kaos nastoji ozakoniti.
Ograničavanje prava na pristup informacijama
Da transparentnost nije prioritet Vlade HBŽ, svjedoče i slučajevi u kojima je resorno Ministarstvo gospodarstva ograničilo pravo na pristup informacijama. Fondaciji Atelje za društvene promjene - ACT Sarajevo i pokretu “Karton revolucija” Tuzla odbijeno je dostavljanje kopija koncesijskih ugovora i aneksa za eksploataciju dolomita na lokalitetu „Grguljača“ na Kupresu.
Iako je Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine jasno utvrdila da javni organ nema ovlaštenje da arbitrira hoće li informaciju dati putem uvida ili dostavom kopija, Ministarstvo gospodarstva HBŽ dopuštalo je samo „osobni uvid“ u prostorijama organa, ignorirajući činjenicu da udruge imaju sjedišta u drugim gradovima i da ih time izlaže neopravdanim troškovima i administrativnim barijerama.
Takva praksa, bez dostavljanja traženih dokumenata i sa šturim obrazloženjima, predstavlja direktno ograničavanje prava na slobodan pristup informacijama.
Zbog ovakvog postupanja, pokret “Karton revolucija” podnio je tužbu Kantonalnom sudu u Livnu protiv rješenja Ministarstva, a upravni spor uskoro bi trebao dobiti epilog.
Izjave iz organizacija
Sunčica Kovačević, aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, ističe:
"Institucije koje 17 godina rade po nevažećem zakonu ne mogu govoriti o zakonitosti. Odbijanjem da dostave kopije koncesionih ugovora, Vlada HBŽ pokazuje duboko nerazumijevanje osnovnih načela transparentnosti i odgovornosti. Ovo je test zrelosti našeg društva - hoćemo li dopustiti da se javni resursi dijele u tišini, bez uvida javnosti?"
Iz udruge “Mladi za Kupres” i udruge “Attivo” poručuju:
"U posljednje vrijeme, zbog velikog pritiska građana, Vlada često izdaje priopćenja za javnost u kojima su ključne riječi odjednom postale "transparentnost“, "održivi razvoj“, „odgovorno upravljanje“, i slično. Ove većinom šuplje riječi u izjavama Vlade popraćene su ponekim stvarnim naporima u ime transparentnosti, pa je tako Vlada nedavno objavila popis svih dodijeljenih koncesija. Iako ovo pozdravljamo, svima upućenim u temu jasno je da se radi samo o mrvici relevantnih informacija. Uzmimo za primjer Kupres: nije samo važan ugovor o koncesiji za rudnik Grguljača, nego i svi aneksi i izmjene koje su se dogodile naknadno. Iz iskustva možemo potvrditi kako je do ovih informacija teško doći, iako nam je pravo pristupa formalno zagarantirano. Tražimo da Vlada i ministarstva prekinu praksu skrivenog odlučivanja i omalovažavanja lokalnih inicijativa, kao i da prekinu s floskulama i pokažu tu navodnu "spremnost na suradnju" u praksi..."
Iz Koalicije za odgovornu demokraciju i dostojanstvo ističu:
"Način na koji su do sada dodjeljivane koncesije, a to su u svim slučajevima bile samoinicijativne ponude i direktne nagodbe, predstavlja potpuni kolaps zakonitosti i transparentnosti. A činjenica da je naša zemlja razdijeljena za simbolične naknade govori o potpunom odsustvu svijesti o javnom dobru i javnom interesu. Ova rasprodaja naše imovine u bescjenje mora prestati i šteta se mora popraviti. Upravo bi Vlada trebala predvoditi taj proces, a ne na svaki način sabotirati napore javnosti i civilnog društva."
Poziv javnosti i zastupnicima
"Pozivamo građane, stručnu zajednicu i zastupnike u Skupštini HBŽ da se aktivno uključe u proces komentiranja Nacrta zakona o koncesijama s ciljem da se spriječi usvajanje propisa koji nije izrađen u skladu sa zahtjevima lokalnih zajednica i kojim se zanemaruje javni interes. Vladu HBŽ pozivamo da usvoji komentare građana i lokalnih zajednica i da kreira Zakon koji štiti javni interes", navodi se u saopćenju koje potpisuju Udruga Mladi za Kupres, Udruga Attivo Kupres, Mladi Buškog blata, Koalicija za odgovornu demokraciju i dostojanstvo, NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT i Građanski pokret Karton revolucija.
