Kako je obrt izgradio lanac od 21 prodavnice: Slučaj "Đurić" i prednosti RS modela

Dok podaci Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske pokazuju da je u prvih nekoliko mjeseci 2025. godine registrovano čak 4.753 novih preduzetnika, dok je 3.531 preduzetnik prestao sa radom, postaje očigledno da je obrtništvo i dalje jedan od najdinamičnijih segmenata privrede u RS. Ipak, iza ovih brojki krije se mnogo bitnije pitanje, kako zakonski okvir u entitetima određuje mogućnosti razvoja obrta i koliko on može ograničiti ili podstaći rast malih biznisa.

Različita pravila – različite mogućnosti rasta

Zakon u Republici Srpskoj eksplicitno omogućava da jedan preduzetnik registruje više izdvojenih jedinica, odnosno da obavlja djelatnost u više poslovnih prostora pod istim obrtom. Ovo je posebno važno u djelatnostima poput trgovine, gdje fizička lokacija direktno određuje obim posla, o čemu je portal Akta.ba već pisao.

Suprotno tome, u Federaciji BiH propisi su znatno restriktivniji. Za većinu djelatnosti obavezan je tačno definisan poslovni prostor, dok se otvaranje više jedinica ne tretira kao standardna mogućnost, već često zahtijeva dodatne registracije, posebne dozvole ili prelazak na formu pravnog lica.

Ove razlike ne utiču samo na administrativne procedure, one određuju granice rasta. Obrtnik u RS mnogo lakše može geografski širiti poslovanje nego obrtnik u FBiH, što se jasno vidi na konkretnim primjerima.

Studija slučaja: Samoposluga Đurić M. s.p. Doboj, obrt sa 21 izdvojenom jedinicom

Jedan od najilustrativnijih primjera praktične primjene zakonskih mogućnosti u RS je Samoposluga Đurić M. s.p. Doboj, obrt koji posluje od 2001. godine i koji je vremenom izrastao u regionalno prepoznatljiv trgovački lanac.

Prema registrima, ovaj obrt danas ima ukupno 21 izdvojenu jedinicu – što znači 21 trgovinu/samoposlugu na različitim lokacijama, od Doboja, Modriče i Šamca do Banje Luke, Gradiške, Laktaša i Dervente.

Foto: Akta Registar

Lista iz registra obuhvata poslovne prostore koji se najčešće vode kao "Samoposluga Đurić M. s.p. Doboj izdvojena jedinica broj…"

Ovakav broj lokacija unutar jednog obrta nije moguć u Federaciji BiH, gdje se ovakav obim poslovanja, mora voditi kroz više registracija ili kroz pravno lice (d.o.o.).

Obrt koji posluje kao lanac

Da obrt u RS može poslovati na nivou ozbiljnog trgovačkog lanca, pokazuju i finansijski rezultati za 2024. godinu. Samoposluga Đurić Đurić M. s.p Doboj ostvarila je prošle godine prihod od 130.403.515 KM i dobit. 4.613.890 KM. Prošle godine je prijavljeno 477​ zaposlenih.

Ovo su rezultati tipični za srednji ili veći trgovački sistem, što je u poslovnoj praksi regiona gotovo nezamislivo ostvariti kroz obrt, osim u entitetima koje dozvoljavaju širenje brojnih izdvojenih jedinica.

Pored obrta postoji i d.o.o.

Važno je istaći i da porodica Đurić posluje i kroz pravno lice MB Đurić d.o.o., koje je registrovano 2004. godine. Finansijski pokazatelji ovog preduzeća potvrđuju da je riječ o visoko razvijenom i izuzetno profitabilnom sistemu. U 2024. godini, d.o.o. je ostvario prihod od 91.851.904 KM i dobit od 9.733.532 KM, što ga svrstava među najuspješnije trgovačke subjekte u regiji.

Primjer Samoposluge Đurić najbolje pokazuje kako pravni okvir direktno utiče na razvoj malih biznisa. Dok u RS, jedan preduzetnik može postati lanac prodavnica, formalno i pravno ostajući obrt, u FBiH, isti poslovni model zahtijeva registraciju d.o.o. ili više zasebnih subjekata.

S.B.