Mljekari upozoravaju: Lažni mliječni proizvodi ruše cijenu, podsticaji moraju biti sigurni

Predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske usaglasili su jučer zaključke nakon sjednice Upravnog odbora, kojoj su prisustvovali članovi iz 12 opština i gradova RS. U centru razgovora bili su podsticaji za 2025. godinu i pravila koja će definisati podršku u 2026, ali i šira pitanja, od Programa uzgoja goveda do EU integracija i deklarisanja proizvoda na tržištu.

Premija po grlu i veći obim podrške

Udruženje traži da novac namijenjen mljekarima bude isplaćen mljekarima i da se sredstva planirana “po grlu” ne preusmjeravaju u druge grane. Posebno insistiraju da premija bude vezana za muzna grla koja imaju urednu evidenciju i sprovedene zdravstvene mjere, umjesto za telad, ističući da se proizvodnja mora posmatrati kroz ono što realno nosi farmu.

"Muzno grlo je muzno grlo – ono ima mliječni karton i sprovedene zdravstvene mjere", poručeno je iz Udruženja, uz zahtjev da se podrška dodatno ojača kako bi se ublažio pritisak rastućih troškova. U tom kontekstu naglašavaju potrebu povećanja premije i obezbjeđivanja većih količina regresiranog dizela po grlu, kao jedne od ključnih stavki proizvodnje.

Strategija, EU pregovori i borba protiv obmana na tržištu

Na sjednici je otvorena i tema Programa uzgoja goveda 2026–2030, koji je resorno ministarstvo nedavno objavilo u radnoj verziji. Udruženje smatra da takav dokument ne smije voditi ka slabljenju podrške, posebno za mala gazdinstva u brdsko-planinskim područjima, te traži formiranje nove radne grupe u kojoj bi bili i proizvođači direktno uključeni u posao.

Kada je riječ o EU integracijama, mljekari traže da se sektor u pregovorima tretira kao osjetljiv, uz stav da se premije ne bi smjele dovoditi u pitanje u prvom periodu nakon eventualnog ulaska u EU, dok se proizvodnja ne približi standardima razvijenih zemalja.

Posebno oštre poruke upućene su zbog proizvoda koji se na tržištu predstavljaju kao mliječni, iako sadrže biljna ulja i masti. Iz Udruženja upozoravaju da takva praksa ruši cijenu sirovog mlijeka i dodatno ugrožava domaću proizvodnju, te traže hitno uređenje deklarisanja.

"Neophodno je HITNO usvojiti akte koji će omogućiti jasno označavanje proizvoda koji nisu proizvedeni od mlijeka", navodi se u zaključcima, uz procjenu Udruženja da „najmanje 20% mlijeka i mliječnih prerađevina“ sadrži druge izvore bjelančevina i masti. Kao primjer navode i praksu Srbije, gdje je uvođenjem dodatnih zahtjeva za označavanje proizvoda sa palminim uljem i srodnim mastima, prema informacijama koje su dobili iz nadležnih institucija, potražnja za takvim proizvodima brzo pala.

Udruženje poručuje da je cilj da se, kroz pravednije podsticaje, realnije razvojne dokumente i jasna pravila tržišta, sačuvaju farme, zaštite potrošači i zaustavi dalja degradacija domaće proizvodnje mlijeka.