ICEI 2025 u Tuzli: Regenerativna i digitalna ekonomija za konkurentnost regiona

Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli danas je, u partnerstvu s institucijama iz regiona, upriličio Devetu međunarodnu naučnu konferenciju ICEI 2025 pod nazivom „Regenerativna i digitalna ekonomija: Put Jugoistočne Europe ka održivoj konkurentnosti“. Skup je okupio stručnjake iz akademske zajednice, privrede i javnog sektora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

U okviru obilježavanja 50 godina rada fakulteta predstavljeni su detalji konferencije i njen značaj. V.d. dekanese Adisa Delić navela je da će istraživači i istraživačice tokom sesija razmatrati aktuelne teme, među kojima su ove godine u centru pažnje regenerativna ekonomija i proces digitalne transformacije.

"Ono što je jako važno naglasiti jeste da je ovo prvi događaj u okviru 50 godina obilježavanja postojanja i rada Ekonomskog fakulteta. Posebno smo ponosni što će ove godine u okviru konferencije biti realizirana i studentska sesija. Prijavljeno je ukupno 55 naučnih radova i nadamo se da će zaključci i sugestije biti korisni donosiocima odluka, kreatorima politika i menadžerima u regionu", naglasila je Delić.

Predsjednik Programskog odbora konferencije, prof. dr. Bahrija Umihanić, osvrnuo se na centralnu temu i njen doprinos unapređenju konkurentnosti.

"Konkurentnost je pojam koji je u ekonomiji prisutan dugo vremena i u velikoj mjeri predstavlja cilj svake organizacije. Do te konkurentnosti dolazi se primjenom različitih strategija, a ove godine fokus je na regenerativnoj ekonomiji kao poluzi za jačanje konkurentnosti preduzeća i nevladinih organizacija. Regenerativna ekonomija predstavlja evolucijski korak u razvoju ekonomije – od ekonomije znanja, preko zelene ekonomije, do sadašnjeg modela. Ona nadograđuje prethodne koncepte i tretira ono što se ranije smatralo otpadom kao novi resurs", naveo je Umihanić.

Umihanić je naglasio da digitalne tehnologije i vještačka inteligencija otvaraju nove mogućnosti za organizaciju rada, pojavu savremenih materijala i dodatnu valorizaciju proizvoda izrađenih od već korištenih sirovina.

"Ovo je posebno važno jer se životni vijek proizvoda i tehnologija skraćuje, što zahtijeva drugačiji pristup upotrebi i tretmanu resursa", pojašnjava Umihanić.

Regionalni značaj konferencije istakla je i prof. dr. Aleksandra Mitrović sa Fakulteta za ugostiteljstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji, Univerziteta u Kragujevcu. Navela je da skup omogućava razmjenu iskustava o održivim i digitalnim ekonomskim modelima, kao i razvoj novih standarda u praksi.

"Cilj je podići efikasnost preduzeća i uključiti akademsku zajednicu i studente kao dragocjeni resurs, koji generiše znanje i doprinosi razvoju u svim zemljama bivše Jugoslavije. Naši studenti su sa nama i kroz studentsku sesiju dijele svoja iskustva, produbljuju znanja i umrežavaju se. Zadovoljstvo mi je što danas učestvujem na konferenciji i što ću predstaviti svoja saznanja u specijalnoj sesiji o digitalizaciji računovodstvenih procesa, transparentnosti, analitici podataka i standardima, te kako oni utiču na efikasnost preduzeća, akademske zajednice i države kao trećeg stuba. Cilj je ostvariti sinergiju svih ovih institucija", poručila je.

U ime Tuzlanskog kantona obratio se i ministar obrazovanja i nauke Ahmed Omerović, koji je podvukao značaj obrazovanja za razvoj ekonomskih potencijala. Podsjetio je da je u proteklim godinama provedeno više mjera kako bi se obrazovni proces prilagodio potrebama tržišta rada i omogućilo jačanje ekonomskih kapaciteta kroz obrazovanje.

"Kada govorimo o segmentu koji je u fokusu danas, moram naglasiti da kapacitet za to uveliko ovisi od obrazovanja. To znači da kroz različite reforme uvodimo kompetencije budućnosti, kao što su kritičko mišljenje, rješavanje problema i digitalne kompetencije. Na taj način želimo osigurati obrazovanje otvoreno za sve, koje će biti u službi razvoja", istakao je Omerović.