Elektronsko plaćanje PDV taksi bez pravne snage: Zašto je potrebna ovjera?

Iako se poreske obaveze u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri danas izmiruju putem elektronskog bankarstva, poreski obveznici koji podnose zahtjev za izdavanje uvjerenja o izmirenim obavezama po osnovu PDV-a i dalje su suočeni s obavezom dostavljanja fizički ovjerenih uplatnica. U praksi to znači da, uprkos elektronskoj potvrdi o uspješno izvršenom plaćanju, dostupnoj u online bankarskim sistemima, građani i privrednici moraju dodatno odlaziti u poslovnice banaka kako bi dobili pečat kao dokaz o uplati.

Ovakva procedura, koja iziskuje dodatno vrijeme i troškove, posebno dolazi u fokus u kontekstu sve češćih najava o digitalizaciji administrativnih usluga i smanjenju birokratskih prepreka. Upravo zbog toga portal Akta.ba uputio je zvanične upite nadležnim institucijama, tražeći pojašnjenje zašto se elektronske potvrde o uplati i dalje ne priznaju kao validan dokaz, te da li su u planu izmjene postojeće prakse.

U odgovoru dostavljenom redakciji, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine navela je da se po ovom pitanju oslanja na mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH iz 2017. godine, koje se odnosi na prihvatanje potvrda o izvršenom plaćanju putem elektronskog bankarstva. Mišljenje je doneseno nakon što je Uprava, povodom zahtjeva ProCredit banke d.d. Sarajevo, zatražila zvaničan stav Ministarstva o zakonitosti prihvatanja elektronskih dokaza o uplati.

Kako se navodi u dokumentu, Uprava za indirektno oporezivanje BiH obratila se Ministarstvu finansija i trezora BiH iz razloga što se dio uplata odnosi na takse koje se uplaćuju na račune Ministarstva, pri čemu nije precizirano na koji način se postupa s uplatama izvršenim putem elektronskog bankarstva koje se odnose na račune same Uprave. Ministarstvo je, razmatrajući upit u skladu s važećim zakonskim propisima i dosadašnjom administrativnom praksom, zauzelo stav da ne postoji zakonski osnov za prihvatanje potvrda o uplati izvršenih putem elektronskog bankarstva kao validnog dokaza.

''Postojeća praksa elektronskog bankarstva nije u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu („Službeni glasnik BiH“, broj 91/06). U skladu sa navedenim, Ministarstvo finansija i trezora BiH smatra da nema zakonskog osnova da se dokazi o izvršenim uplatama putem elektronskog bankarstva prihvataju kao validni dokazi'' - ističu.

Istovremeno, u dokumentu se naglašava da su nadležne institucije svjesne potrebe za prilagođavanjem sistema savremenim tokovima. Ministarstvo finansija i trezora BiH navelo je da je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH donijelo odgovarajuće podzakonske akte kojima su propisani uslovi za implementaciju Zakona o elektronskom potpisu. Prema navodima Ministarstva, u toku su aktivnosti na stvaranju organizacionih, tehničkih i kadrovskih kapaciteta za punu primjenu ovih propisa, čime bi se u budućnosti omogućilo funkcionisanje elektronskog bankarstva u otvorenim sistemima, ali i prihvatanje elektronskih potvrda o uplati.

S ciljem utvrđivanja da li se stav iz 2017. godine i dalje primjenjuje u praksi, kao i da li su u međuvremenu pokrenute konkretne izmjene procedura, portal Akta.ba uputio je dodatna pitanja Ministarstvu finansija i trezora BiH. Do trenutka objave ovog teksta, odgovor Ministarstva nije dostavljen.

Upit je upućen i Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), s obzirom na njenu ulogu u oblasti digitalne identifikacije i elektronskih usluga, ali ni iz ove institucije do zaključenja teksta nije stigao odgovor.

Dok se nadležni ne izjasne o mogućim promjenama, poreski obveznici u Bosni i Hercegovini i dalje su primorani da, pored elektronskog plaćanja, prolaze i dodatne administrativne korake, što ovu praksu ostavlja u raskoraku s najavljenim procesima digitalizacije javne uprave.

A.M.