Milionski projekat za bolji zrak još nije počeo, efekti tek za pet godina

Sedmice u kojoj je Sarajevo bilo označeno kao najzagađeniji grad na svijetu, pažnja javnosti ponovo se usmjerila na to šta institucije rade – i još važnije, da li građani već imaju konkretnu korist od višemilionskih ulaganja u projekte kvaliteta zraka.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, uz podršku Svjetske banke, provodi "Projekat unapređenja kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini" (AQIP), vrijedan 2,1 milion KM koji se provodi uz podršku Svjetske banke. Javnosti je predstavljeno da se tim novcem modernizira sistem monitoringa: nabavlja se mjerna i laboratorijska oprema, proširuje mreža stanica, osiguravaju rezervni dijelovi, te završava nabavka jedinstvenog informacionog sistema kvaliteta zraka, vrijednog oko 150.000 KM.

Na prvi pogled, riječ je o projektu koji daje upravo ono što građani u gradu s hroničnim zimskim smogom očekuju, bolju kontrolu, pouzdanije podatke, brže reagovanje. Međutim, kada se pogleda šta se u ovom trenutku zaista dešava u Sarajevu, postaje jasno da su ugovori, oprema i planovi jedno, a stvarni efekti u svakodnevnom životu građana nešto sasvim drugo.

Suština se može sažeti u jednu rečenicu: Sarajevo je formalno obuhvaćeno projektom, ali implementacija u Kantonu Sarajevo još nije počela.

Stvarni efekti projekta u roku od pet godina

Dok Ministarstvo govori o projektu koji će se provoditi u četiri kantona – Sarajevskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom, za Akta.ba je potvrđeno da se sve trenutno odvija samo u kantonima koji su prošli kreditne procedure. Za Sarajevo, taj dio procesa još nije završen.

Kako je pojašnjeno, Skupština Kantona Sarajevo jeste donijela odluku o kreditnom zaduženju, ali ključni dokument još nije potpisan, što cijeli projekat u Sarajevu ostavlja u fazi pripreme.

"Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, poznato je da je Skupština kantona Sarajevo donijela odluku o kreditnom zaduženju 15. 10. 2025. godine, ali da još nije potpisan podsporazum između Federalnog ministarstva finansija i Vlade Kantona Sarajevo o kreditnom zaduženju i potpisivanje tog sporazuma se očekuje u januaru 2026. godine, tako da implementacija projekta u Kantonu Sarajevo još nije počela", navode za naš portal.

Informacioni sistem dodijeljen, ali još ne radi

Posebnu pažnju izazvao je tender za jedinstveni informacioni sistem kvaliteta zraka, dodijeljen kompaniji EKONERG iz Zagreba. Taj sistem bi trebao objediniti podatke sa svih mjernih stanica u Federaciji i omogućiti centralizovano upravljanje i obradu podataka. Međutim, i tu se ponavlja isti obrazac: formalno je pokrenuto, ali operativno još nije u funkciji.

"U toku je obostrano potpisivanje ugovora, a rok za isporuku opreme je osam mjeseci", kažu iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Dakle, čak i kada ugovor bude finaliziran, slijedi višemjesečna isporuka, što znači da jedinstveni sistem koji se predstavlja kao ključni iskorak još ne može imati nikakav utjecaj na informisanje građana Sarajeva ove zime.

Kada se postavi pitanje koje u ovakvim situacijama najviše zanima javnost – kakvu korist građani Sarajeva imaju sada, u ovoj fazi – odgovor je bio najdirektniji dio kompletnog pojašnjenja.

To znači da građani Sarajeva, uprkos milionskim ugovorima i najavljenim nabavkama, trenutno ne mogu vidjeti opipljive promjene, jer se ključne aktivnosti još nisu ni pokrenule. U tom smislu, projekat postoji kao struktura i plan, ali ne i kao realna intervencija na terenu.

Da bi stvar bila jasnija, u odgovoru se naglašava da se efekti neće mjeriti brzo, niti u jednoj sezoni, nego tek nakon pune realizacije svih komponenti – što podrazumijeva više godina.

"Implementacija projekta je planirana u roku od pet godina, i tek kada se u potpunosti implementiraju sve tri komponente predviđene za Kanton Sarajevo, tada će se znati stvarni efekti projekta i da li je dostignut planirani cilj projekta a to je čistiji zrak u Kantonu Sarajevo", ističu.

Brže i tačnije informacije, ali tek kada oprema dođe

Jedan od razloga zašto se projekt promoviše kao značajan jeste tvrdnja da će unaprijediti transparentnost i pouzdanost sistema monitoringa, te omogućiti bržu validaciju i verifikaciju mjerenja. Međutim, oprema još nije na terenu, sistemi još nisu instalirani, pa se građani informišu kroz postojeći okvir.

Tek nakon toga očekuje se da će modernizovani sistem omogućiti pouzdanije podatke, centralizovano upravljanje i sigurnije skladištenje informacija, kao i naprednije analize i izvještavanje prema međunarodnim institucijama. Drugim riječima, javnosti se obećava precizniji i “čistiji” prikaz realnosti, ali se ta promjena još ne vidi – jer je sve i dalje u fazi nabavke.

Iako se u javnosti najviše govori o monitoringu i opremi, projekt za Sarajevo uključuje i mjere koje bi trebale imati direktan efekat na emisije. Fokus je na dva ključna izvora urbanog zagađenja: kućnim ložištima i saobraćaju.

Planirano je da se domaćinstvima koja koriste ugalj i drva omoguće grantovi za prelazak na čistije sisteme grijanja i ulaganja u energetsku efikasnost, kroz zamjenu starih peći, izolaciju, zamjenu prozora i slične mjere. Sarajevo je, pritom, jedini kanton u kojem se dozvoljava i ugradnja plinskih kotlova, zbog široke dostupnosti distributivne mreže.

Druga mjera, koja će se provoditi samo u Sarajevskom kantonu, odnosi se na biciklističku infrastrukturu, saobraćajni monitoring, te nabavku autobusa s niskom emisijom (Euro 6 i električnih), uz tehničku podršku za upravljanje voznim parkom.

Sve to, međutim, trenutno ostaje u kategoriji “planirano”, jer implementacija u KS još nije startala. Sarajevo je, u praktičnom smislu, još uvijek na početnoj tački.

S.B.