Milion KM za nastavak sanacije opasnog otpada u Tuzli

Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona Anela Ajšić potpisala je danas sa ministricom okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine Nasihom Pozder ugovor u vrijednosti od pola miliona KM kojim se sufinansira nastavak aktivnosti na sanaciji i uklanjanju opasnog otpada kruksa iz industrijske zone grada Tuzla.

"U ovoj godini milion KM se ulaže za otklanjanje materijala što je zapravo primjer kako trebamo nastaviti i u budućnosti da trajno zbrinemo i ovu količinu koje će preostati. 500.000 KM koje dobijamo danas sa nivoa Federacije udružit ćemo sa 500.000 KM koje je Kanton već planirao u budžetu. To je zaista jedan težak posao, posao koji iziskuje puno sredstava. Studije su još prije 2-3 godine pokazale da zahtijeva više od 10 miliona KM", pojasnila je Ajšić.

Sredstva koja su tada trebala, dodala je, sada zbog inflacije samo mogu biti veća, te je potreban ovakav način udruživanja sredstava kako bi mogli realizovati projekte iz oblasti okoliša.

Pokretanje pitanja otklanjanja opasnog otpada sa područja bivše fabrike HAK, prema mišljenju ministrice Ajšić predstavlja historijski momenat za grad Tuzlu te ističe da joj je drago što je imala priliku učestvovati u tome.

Izrazivši zadovoljstvo zbog nastavka ulaganja u projekat kojim je u prvom dijelu detektovana lokacija i kruks izolovan u kade iz kojih nema više mogućnosti uticaja na životnu sredinu, federalna ministrica Pozder je naglasila da pitanje zaštite okoliša ne treba posmatrati kao trošak nego ulaganje u opstanak svih nas u kraj u kojem smo rođeni i želimo da živimo.

"To je investicija u zdravlje građana, u zaštitu prirode i svega onog što nam je ostavljeno u amanet ali i za obezbjeđenje kvalitete života i za opstanak naših urbanih sredina", ocijenila je Pozder.

Ovom su prilikom potpisani i ugovori sa gradovima Gradačac i Gračanica za sanaciju i trajno zatvaranje deponija u ukupnoj vrijednosti od 950.000 KM, saopćeno je iz Odjela za informisanje Vlade TK.

Problematika kruksa u Tuzli traje više od tri decenije i potiče još iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je u tadašnjem Hlor-alkalnom kompleksu (HAK) tokom proizvodnje toluen-diizocijanata nastajao ovaj visoko toksični otpad. Nakon što su peći za njegovo spaljivanje prestale raditi, kruks je odlagan u burad i zakopavan na području industrijske zone, dijelom i u krugu nekadašnje fabrike Dita te na lokaciji bivše deponije Moluhe.

Stručnjaci godinama upozoravaju da se radi o jednom od najvećih ekoloških problema u Bosni i Hercegovini, a prve aktivnosti na njegovoj neutralizaciji započete su još 2010. godine. Ipak, zbog nedostatka finansijskih sredstava i složenosti projekta, problem nije u potpunosti riješen, pa su tek od 2023. i 2024. godine intenzivirani radovi na uklanjanju i trajnom zbrinjavanju otpada, uz podršku Vlade Federacije BiH i Vlade Tuzlanskog kantona​.