
28.07.2011 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba

Da bi uspješno privela kraju izgradnju Koridora 5C, Bosna i Hercegovina morat će izdvojiti blizu tri milijarde eura, navodi se u izvještaju Ministarstva komunikacija i prometa BiH, koji je razmatran na zadnjoj sjednici Vijeća ministara.
Najvažniji infrastrukturni projekat za državu, po mišljenju mnogih, odvija se više nego sporo. Od ukupno 336 kilometara, Bosna i Hercegovina je izgradila svega 37 kilometra autoputa, i to na dionici Jošanica-Podlugovi-Visoko-Kakanj, sjeverno od Sarajeva.
U toku je izgradnja 21 km autoputa, koji uključuju dionicu Kakanj-Drivuša dugu 16 kilometra, čiji se završetak očekuju 2013. godine i dio obilaznice Sarajeva (Jošanica- Butila) dužine 5 kilometara.
U pripremi je izgradnja još 43 kilometara u koji se ubrajaju preostali dio obilaznice Sarajeva: Butila-Vlakovo (3 km), dionica Vlakovo-Tarčin (19 km), južna granična dionica Bijača-Zvirovići (10 km), sjeverna granična dionica Svilaj-Odžak (11 km). Dio izgradnje Koridora je, također, Zenička obilaznica koja će biti finansirana dijelom iz Kuvajtskog investicionog fonda (30 miliona eura).
Novac za izgradnju svih ostalih dionica, kao što je poznato, obezbijedile su međunarodne finansijske organizacije sa kojima su vlasti potpisale dva ugovora o zajmu: jedan sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 180 miliona eura za dionice Kakanj - Drivuša (60 miliona eura), Vlakovo - Tarčin (60 miliona eura), Počitelj - Bijača i Svilaj - Odžak (60 miliona eura), a drugi sa Evropskom investicijskom bankom (EIB) u iznosu od 75 miliona eura za dionicu Kakanj - Drivuša.
"Procjenjeni troškovi izgradnje za preostalih 180 km autoputa u Federaciji BiH iznose približno 2,500 milijardi eura, a u Republici Srpskoj za 46 km autoputa 310 miliona eura. Procjenjeno je da će se preostale dionice autoputa finansirati kroz kombinovani način, pretežno po modelu Javno privatnog partnerstva (JPP), iz dodatnih kredita i iz akciza na gorivo", stoji u Izvještaju.
Studija izvodljivosti, koju je za potrebe Bosne i Hercegovine i Federacije BiH 2010. godine uradila konsultantska kompanija iz Engleske, predložila je javno-privatno partnerstvo kao najprikladniju opciju za Koridor 5C u Federaciji BiH.
Prema ovom dokumentu, prvi JPP projekat treba da se pokrene na dionici Doboj jug-Ozimica (Žepče) čija je dužina 25 km, zbog toga što ova dionica donosi najveći prihod u odnosu na troškove.
Studija preporučuje da se nakon toga započne ovaj model izgradnje na dionici Mostar jug-Počitelj, dužine 20 km, pošto je za tu dionicu slijedeći najpovoljniji prihod u poređenju sa troškovima.
Trasa autoputa koja prolazi kroz Republiku Srpsku uključena je u usvojeni prostorni plan ovog entiteta. Tri općine kroz koje prolazi autoput: Doboj, Modriča i Vukosavlje su provele zakonsku proceduru i usvojile detaljne regulacione planove autoputa, čime su stvoreni uslovi za eksproprijaciju i kvalitetnu pripremu za izgradnju autoputa. Za veći dio dionice autoputa kroz Republiku Srpsku je dobijena urbanistička saglasnost.
Kada je u pitanju Federacija BiH, opredjeljenje vlasti barem za sada jeste da se putem novih zaduženja obezbijede sredstva za nastavak izgradnje Koridora 5C.
Tako je federelna vlada nedavno podržala inicijativu da se sa Evropskom investicionom bankom potpišu dva nova ugovora: prvi u vrijednosti 166 miliona eura za dionice Vlakovo - Tarčin i Svilaj - Odžak, a drugi od 60 miliona eura za dionicu Počitelj - Bijača.
No, državno Ministarstvo komunikacija i prometa BiH ističe da Federacija treba što prije intenzivirati izdavanje neophodnih saglasnosti, rješavanje položaja mosta Počitelj i trase u širem području Blagaja, otklanjanje nedostataka u pripremi i izgradnji obilaznice Sarajeva, te ubrzati eksproprijaciju i procedure nabavki izvođenja radova i nadzora.
U slučaju da se neke od ovih obaveza ne ispune, upozoravaju oni, kreditni sporazumi i planovi finansiranja doći će u pitanje.
N.Voloder
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.