U javnosti se gotovo svakodnevno pojavljuju podaci koji ukazuju na dugogodišnje, sistemsko urušavanje ovog preduzeća, što ima direktne posljedice po korisnike usluga i njihovu sigurnost. Istovremeno, do sada nije poznato da je neko snosio odgovornost za finansijske gubitke i stanje u GRAS-u, prenosi BHRT.
Foto: GRAS
25.02.2026 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: BHRT
FINANSIJSKI I KADROVSKI KOLAPS
Ko je odgovoran za 300 miliona KM duga i višegodišnje urušavanje GRAS-a?
GRAS godinama gomila dugove, ima višak administracije i manjak tehničara. Vozila su upitne ispravnosti, a odgovornost za 300 miliona KM duga nepoznata.
Nagomilane obaveze, sumnjiva tehnička ispravnost dotrajalih i oštećenih vozila, kao i slučajevi vozača bez dozvola ili pod uticajem opijata - tako se opisuje stanje u sarajevskom javnom preduzeću GRAS. Postavlja se pitanje ko snosi odgovornost za takve okolnosti.
Predstavnici aktuelne vlasti naveli su da su po preuzimanju upravljanja zatekli oko 300 miliona KM duga ovog preduzeća.
Posljednji put GRAS je poslovao pozitivno 1999. godine, kada je ostvarena dobit od približno 200.000 KM. Već naredne, 2000. godine, evidentiran je gubitak od 2,67 miliona KM, čime je započet dugogodišnji trend finansijskog pada i gomilanja milionskih dugova.
Prema dostupnim podacima, broj zaposlenih trenutno premašuje 1.100 radnika.
"Šokirala me informacija da je prema posljednjim podacima u firmi bilo zaposleno čak 1.163 radnika. Iako stariji podaci, ovo ukazuje na hitnu nužnost objave svih podataka iz GRAS-a. Jer, očito da je tamo potpuni haos", upozorava novinar Almir Terzić.
S druge strane, iz preduzeća navode da, uprkos velikom broju uposlenih, nedostaje radne snage u tehničkim službama.
"Nije to prevelik broj uposlenih, nama čak fali uposlenih u sektorima održavanja vozila. Ima sektor kontrole, sektor obezbjeđenja, službe, računovodstvo, pravna kadrovska i sve ostalo", navodi predsjednik Sindikata djelatnika GRAS-a Amir Muminović.
Kao jedan od ključnih problema, uz finansijske poteškoće, ističe se praksa zapošljavanja putem poznanstava, uključujući i angažmane na radnim mjestima koja faktički nisu sistematizovana.
"To je boljka naših javnih preduzeća i prekomjernog zapošljavanja. Ja sam bio svjedok situacije gdje kažu da je novoprimljeni, novozaposleni u jedno javno preduzeće i da znaju da ima stolicu. Ali ne znaju šta će raditi, ni koje mu je radno mjesto, ni gdje će boraviti", ističe novinar Amarildo Gutić.
Osim manjka kadra u održavanju, stručnjaci ukazuju i na potrebu provjere nivoa obučenosti i stručnosti zaposlenih u tom segmentu.
"Da li su ta lica išla na usavršavanje, da li su dolazili ljudi iz Češke da obučavaju naše radnike koji održavaju vitalne sklopove", kaže sudski vještak za prometnu struku Adis Imamović.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.
