Hoće li 250 hektara zaštitne zone Sarajevskog polja postati građevinsko zemljište?

Organizacija Eko akcija upozorava na pokušaje izmjene režima zaštite na području Sarajevskog polja, glavnog izvorišta pitke vode kojim se snabdijeva Sarajevo, a koji bi mogli dovesti do toga da se više od 250 hektara vodozaštitne zone pretvori u građevinsko zemljište.

Kako navode, riječ je o prostoru koji predstavlja ključni dio sistema zaštite izvorišta podzemne vode iz kojeg se snabdijeva najveći dio glavnog grada Bosne i Hercegovine, zbog čega svaka promjena u režimu zaštite može imati dugoročne posljedice po sigurnost vodosnabdijevanja.

Upozoravaju da je zaštita ovog izvorišta definisana kroz Elaborat o zaštiti izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje", koji predstavlja osnovni stručni dokument za određivanje granica vodozaštitnih zona i zaštitnih mjera. Međutim, u Nacrtu privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje", objavljenom na stranici Skupštine Kantona Sarajevo, navodi se da su postojeće zone zaštite određene na osnovu ranijih istraživanja i matematičkog modela koji je koristio podatke do 2011. godine.

U istom dokumentu navodi se da su zaštitne zone definisane u odnosu na pretpostavljeno crpljenje od oko 2,0 metra kubna vode u sekundi, dok se sa izvorišta danas crpi više od 2,5 metara kubnih u sekundi. Zbog toga se u tekstu dokumenta navodi potreba da se Elaborat novelira kako bi se mogla donijeti odluka o zaštiti izvorišta.

Dodatna istraživanja i pitanje stvarnih kapaciteta izvorišta

Također se ističe da se trenutno crpi oko 400 do 600 litara vode u sekundi više nego što je predviđeno rezultatima Elaborata. U dokumentu se navodi da nije jasno da li je ta dodatna količina rezultat korištenja statičkih rezervi izvorišta ili su ranija istraživanja na osnovu kojih je urađen bilans voda bila nedovoljnog obima. Zbog toga se naglašava da na to pitanje nije moguće dati odgovor bez dodatnih istraživanja na području Sarajevskog polja.

U dokumentaciji se navodi i da Elaborat o zaštiti izvorišta predstavlja ključni dokument za svako izvorište, te da može biti kvalitetno izrađen samo ukoliko je izvorište u potpunosti istraženo. Zbog toga se ističe potreba za dodatnim istraživanjima koja bi omogućila precizno određivanje maksimalno dozvoljenih količina crpljenja vode i najvećeg dopuštenog snižavanja nivoa podzemnih voda, kao i izradu novog računarskog modela na osnovu tih podataka.

Povlačenje nacrta odluke 2023. godine

Eko akcija podsjeća i na događaje koji su prethodili izradi nove verzije nacrta odluke. Početkom 2023. godine nacrt Privremene odluke o zaštiti izvorišta „Sarajevsko polje“ povučen je s dnevnog reda Skupštine Kantona Sarajevo. Stručna komisija koju je Vlada Kantona Sarajevo imenovala 2022. godine, a koja je radila na izradi nacrta odluke, tada je tražila da se prije njenog usvajanja izvrše izmjene i dopune Elaborata o zaštiti izvorišta u skladu s promijenjenim uslovima na području vodozaštitne zone, te da se tek nakon toga donese odluka o zaštiti izvorišta.

Takav pristup bi, kako navode, mogao dovesti i do povećanja površine druge vodozaštitne zone, što bi značilo dodatna ograničenja za gradnju i druge aktivnosti na tom području.

Nova komisija i rok od 30 dana

Kako navodi Eko akcija, komisija koja je radila na tom nacrtu je kasnije raspuštena, nakon čega je Vlada Kantona Sarajevo u novembru prošle godine imenovala novu komisiju i dala joj rok od 30 dana da izradi novi nacrt Privremene odluke.

Sastav raspuštene komisije / Foto: Eko Akcija

Prema dostupnim informacijama, novu komisiju predvodi pomoćnik nadležnog ministra privrede, inženjer šumarstva, dok su među članovima još jedan inženjer šumarstva, pravnik iz istog ministarstva te dva direktora privatnih kompanija.

Eko akcija navodi da se na ovaj način nastoji ubrzati donošenje odluka koje bi mogle omogućiti prenamjenu dijela vodozaštitne zone Sarajevskog polja u građevinsko zemljište.

Sastav nove komisije, za čije imenovanje je odluku potpisala kantonalna ministrica pravde, Darja Softić-Kadenić / Foto: Eko Akcija