Zemaljski muzej BiH: Hagada predstavljena u SAD bez našeg znanja i uključenja

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine oglasio se povodom najavljenog predstavljanja Sarajevske hagade na Capitol Hillu u Washingtonu, koje se održava 24. marta povodom obilježavanja početka praznika Pesaha. Kako navode, o ovom događaju nisu bili zvanično informisani niti uključeni u njegovu organizaciju.

Muzej nije bio uključen u organizaciju

Iz Muzeja ističu da su za događaj saznali isključivo putem medija, te da organizatori nisu ostvarili nikakav kontakt s institucijom koja čuva Sarajevsku hagadu.

"Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osim iz medija, nije upoznat niti na bilo koji drugi način, makar i formalno, uključen u organizaciju navedenog predstavljanja."

Također navode da od njih nisu traženi nikakvi materijali, uključujući informacije, fotografije ili publikacije poput faksimilskog izdanja „Sarajevska hagada, povijest i umjetnost“ ili izložbe „Tri života Sarajevske hagade“.

Iako ne osporavaju pravo političkim i vjerskim predstavnicima BiH da promovišu kulturnu baštinu, iz Muzeja ukazuju na problematičnost zaobilaženja institucije koja je neposredni vlasnik rukopisa.

"Moramo ukazati na činjenicu da se radi o vrlo ‘neobičnoj’ praksi zaobilaženja neposrednog vlasnika istog", navodi se u saopćenju.

Upozorenje zbog ranijih zloupotreba

U saopćenju se podsjeća na ranija negativna iskustva, uključujući ilegalno štampanje i komercijalno korištenje dijelova ili cijelog rukopisa Sarajevske hagade od strane različitih udruženja i izdavača.

Iz Muzeja naglašavaju da su takve pojave ranije bezuspješno pokušavali spriječiti, te smatraju neprimjerenim da se predstavljanje ovog izuzetno vrijednog rukopisa povjerava nepoznatim osobama bez konsultacija sa stručnjacima koji o njemu brinu.

Višedecenijska briga o jednom od najvrjednijih rukopisa

Zemaljski muzej BiH podsjeća da je već 132 godine vlasnik Sarajevske hagade, gotovo koliko traje i njegovo ukupno postojanje (138 godina). Tokom tog perioda kustosi i stručnjaci kontinuirano rade na očuvanju jednog od najznačajnijih rukopisa iz 14. stoljeća, koji se smatra jednim od najvrjednijih primjera jevrejske srednjovjekovne umjetnosti.

Ističe se da su u proteklim godinama ostvareni značajni rezultati uprkos nedostatku institucionalne podrške:

- prostor za čuvanje i izlaganje rukopisa opremljen je prema najvišim svjetskim standardima,

- omogućeno je javno razgledanje bez posebne ulaznice u određenim terminima,

- Sarajevska hagada uvrštena je na UNESCO listu „Memory of the World“,

- izložba „Tri života Sarajevske hagade“ predstavljena je u regiji i širom Evrope,

- objavljeno je luksuzno faksimilsko izdanje na više jezika.

"Nabrojani uspjesi su izvedeni uprkos nebrizi svih bosanskohercegovačkih političara, ne zahvaljujući njima", istaknuto je.

Pitanje finansiranja i apel političkim predstavnicima

Na kraju saopćenja izražava se očekivanje da će visoki zvaničnici Bosne i Hercegovine, uključujući ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, iskoristiti prisustvo na događaju kako bi otvorili pitanje dugogodišnjeg neriješenog finansiranja Muzeja.

Posebno se naglašava paradoks da se rukopis procijenjen na „700 000 000 USD“, često nazivan „našom Mona Lizom“, i dalje čuva u instituciji koja se decenijama suočava s finansijskom nesigurnošću.

"Čuvena, ‘700 000 000 USD’ vrijedna Sarajevska hagada, poznata kao ‘naša Mona Liza’, i dalje se nalazi u državnoj instituciji koja se, zajedno sa svojim uposlenicima, decenijama drži na rubu egzistencije i izvan bilo kakvog izvjesnog finansiranja".

Iz Muzeja izražavaju i određenu dozu ironije, navodeći kako očekuju da će, ako ništa drugo, međunarodna promocija doprinijeti dolasku novih turista koji će posjećivati Muzej i kupovati faksimile, čime će se nastaviti praksa "samoodrživosti" ove kulturne institucije.