Predstavljen projekt "Kulin, ban bosanski": Poznata i moguća lokacija u Sarajevu

Sarajevo bi u narednom periodu moglo dobiti spomenik banu Kulinu, jednom od najznačajnijih vladara srednjovjekovne Bosne. Projekt pod nazivom „Kulin, ban bosanski“, iza kojeg stoji Bošnjačka zajednica kulture, predstavljen je povodom Dana bosanske pismenosti, a autor spomenika je akademski kipar Adis Lukač.

Predstavljanje projekta upriličeno je u godini u kojoj se obilježava 837 godina od izdavanja Povelje bana Kulina. Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Sanjin Kodrić podsjetio je na značaj ovog dokumenta za historiju Bosne i Hercegovine, ističući da je riječ o najstarijem sačuvanom državnom diplomatskom dokumentu srednjovjekovne bosanske države.

Povelja, napisana narodnim bosanskim jezikom i bosanskim pismom tog vremena, prema njegovim riječima, predstavlja važno svjedočanstvo o razvijenosti bosanske državnosti, jezika i kulture.

Upravo je datum njenog izdavanja, 29. august 1189. godine, Bošnjačka zajednica kulture 2019. godine odabrala za Dan bosanske pismenosti. Obilježavanjem ovog datuma nastoji se afirmirati pisano naslijeđe i bosanski jezik, dok bi ovogodišnji projekt trebao ostaviti i trajno obilježje u javnom prostoru.

Spomenik banu Kulinu zamišljen je kao simbolična poveznica srednjovjekovne Bosne sa savremenom Bosnom i Hercegovinom i njenom budućnošću.

"Ovim spomenikom želimo napraviti trajni spomenik i bosanskom jeziku i pisanoj tradiciji na bosanskom jeziku i bosanskohercegovačkoj državnosti, bosanskom srednjovjekovlju, svim onim našim korijenima i vezama između nas", poručio je Kodrić.

Kao potencijalna lokacija za postavljanje spomenika izdvojen je prostor ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Kodrić je naveo da se upravo ova lokacija nametnula kao najsmislenije rješenje zbog uloge Zemaljskog muzeja u očuvanju historijskog, kulturnog i naučnog naslijeđa zemlje.

O značaju Povelje govorila je i profesorica na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu Erma Ramić-Kunić. Kako je naglasila, ovaj dokument jedan je od ključnih izvora za proučavanje srednjovjekovne Bosne, njene pismenosti, jezika i državne organizacije.

Njegova vrijednost, prema njenim riječima, nije ograničena samo na historijski period u kojem je nastao, već Povelja predstavlja i svjedočanstvo kontinuiteta kulturnog i pisanog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

"Povelja bana Kulina nije samo najstariji sačuvani diplomatski dokument bosanske države, nego i neprocjenjivo svjedočanstvo o razvijenosti naše pismenosti, jezika i kulturnog identiteta", istakla je Ramić-Kunić.

Autor spomenika, akademski kipar Adis Lukač, kazao je da rad na projektu za njega predstavlja veliku čast i odgovornost, posebno zbog historijskog značaja ličnosti bana Kulina.

Umjetničko rješenje oblikovano je oko simbolike plašta koji štiti Bosnu i Hercegovinu. Istovremeno, ispružena ruka u kojoj ban Kulin drži Povelju predstavlja otvorenost i prijateljstvo te višestoljetnu tradiciju dobrodošlice dobronamjernim ljudima.

"Kao što se oblačno nebo razmakne pod zrakama sunca, tako i Kulin ban razmiče svoj plašt i u ruci drži Povelju, pružajući je kao prijatelj Dubrovčanima i svim dobronamjernim ljudima koji su dobrodošli u Bosnu", kazao je Lukač.

Bošnjačka zajednica kulture inicijator je i nosilac projekta, dok je Općina Centar Sarajevo uključena kao institucionalni partner.

Podršku realizaciji spomenika potvrdila je i šefica Odsjeka za informisanje Općine Centar Sarajevo Envera Pandžić. Navela je da Općina podržava projekt kao inicijativu usmjerenu na očuvanje bosanske historije, kulture i pismenosti.

Kako je istaknuto, za Općinu Centar predstavljalo bi posebnu čast da spomenik jednoj od najznačajnijih ličnosti bosanske prošlosti bude postavljen upravo na njenom području, zajedno s postojećim spomenicima i institucijama koje čuvaju svjedočanstva o višestoljetnoj tradiciji Bosne i Hercegovine.