Skupa proljetna sjetva u Semberiji prijeti opstanku poljoprivrednika i proizvodnje

U Semberiji, koja važi za najveće poljoprivredno područje u Bosni i Hercegovini, proljetna sjetva započela je u izrazito otežanim okolnostima. Izuzetno visoki troškovi proizvodnje dovode u pitanje ne samo ovogodišnje prinose, već i održivost rada brojnih proizvođača.

Prema riječima poljoprivrednika, ovogodišnja sjetva spada među najskuplje u posljednjih nekoliko godina. Kao ključni razlog navodi se kontinuirani rast cijena goriva, đubriva i ostalog repromaterijala, što je dodatno potaknuto globalnim kriznim dešavanjima.

Nekontrolisan rast troškova

Procjene proizvođača i stručnjaka ukazuju da su izdaci za proljetnu sjetvu u Bosni i Hercegovini ove godine povećani za između 30 i 40 posto u odnosu na prethodnu sezonu. Ovakav skok direktno je povezan s poskupljenjem osnovnih inputa u ratarskoj proizvodnji.

"Dešavanja na Bliskom istoku dodatno su zakomplikovala ionako tešku situaciju kada je riječ o cijenama repromaterijala u poljoprivredi. Svake godine, i bez ovih dešavanja, imamo poskupljenja od 10 do 20 posto", kazao je za Federalnu proizvođač Mustafa Gradaščević.

Slična upozorenja dolaze i od drugih proizvođača.

"Kako će se posijati, to je veliko pitanje. Herbicidi su skupi, đubrivo skupo, gorivo je dostiglo 3,15 KM. Pred samu sjetvu sve poskupljuje, a premije su obustavljene. Poljoprivreda je u velikom problemu", rekao je proizvođač Milan Savić.

Neizvjesni prinosi

Naglo povećanje troškova već sada utiče na planove proizvođača, pa mnogi najavljuju smanjenu upotrebu zaštitnih sredstava. Takve odluke, kako ističu, neminovno će se odraziti na visinu prinosa. Sve više njih ulazi u novu sezonu bez sigurnosti da će pokriti osnovne troškove proizvodnje.

Dodatni izazov predstavlja nedostatak jedinstvene strategije u sektoru, što otežava i planiranje proizvodnje i plasman robe na tržištu.

"Potrebno je napraviti svojevrstan ‘remont’ u poljoprivredi. Mora se urediti otkup i plasman robe, jer proizvedemo, a nemamo kome prodati. Uvoz nas preplavljuje, godinama apelujemo da se to smanji. Već su u problemu mljekari, uskoro će biti i ratari, a onda svi zajedno", istakao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić.

Problemi u mljekarskom sektoru

Situacija je dodatno otežana i za proizvođače mlijeka, kojima je otkupna cijena ponovo smanjena. Mnogi ističu da proizvodnja više ne donosi zaradu, već se svodi na pokušaj opstanka.

"Problemi s mlijekom su sve veći. Prije desetak dana najavljeno je novo sniženje cijene za deset feninga. Premije nema od novembra, što znači da već pet mjeseci izostaje podrška. Pojavljuje se aflatoksin, otkup je slab i sve ovo ne vodi nikuda. Poljoprivrednici su primorani prosipati mlijeko", upozorava Savić.

Moguće posljedice već na jesen

Iako su iz nadležnog entitetskog ministarstva najavljeni određeni podsticaji, proizvođači smatraju da oni nisu dovoljni da ublaže nagli rast troškova.

Stručnjaci iz oblasti ekonomije upozoravaju da bi nastavak ovakvih trendova mogao već na jesen dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući manjak domaće hrane i dodatni rast cijena.

"Najveći problem je to što smo uvozno orijentisani. Gotovo sve uvozimo, oko 95 posto, dok domaćom proizvodnjom ne možemo zadovoljiti ni pet posto potreba. Zbog toga ne možemo biti optimisti", ističe predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" Bijeljina Jovan Vasilić.

U okolnostima stalnog rasta troškova i nesigurnog tržišta, proljetna sjetva za mnoge proizvođače predstavlja borbu za opstanak. Sagovornici upozoravaju da bi izostanak sistemskih rješenja mogao imati šire posljedice, koje neće osjetiti samo proizvođači, nego i građani kroz rast cijena i smanjenu dostupnost domaćih proizvoda.

Zbog toga bi ovogodišnja sjetva mogla imati ključan značaj ne samo za prinose u tekućoj sezoni, nego i za dugoročnu perspektivu poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini.