Građani plaćaju vodne naknade, ali gdje završava novac dok su obale pune otpada?

Vodne naknade predstavljaju zakonom propisanu obavezu koju u Federaciji BiH plaćaju i građani i privreda. Opću vodnu naknadu plaćaju svi zaposleni radnici u FBiH u iznosu od 0,5 posto od neto plate, dok posebne vodne naknade plaćaju pravna lica za korištenje voda, proizvodnju električne energije, zaštitu voda i eksploataciju materijala iz vodotoka. Iako formalno dio tih naknada plaćaju kompanije, u praksi ih snose i građani kroz cijene električne energije, vode, građevinskog materijala i drugih usluga.

Upravo zbog toga sve češće se postavlja pitanje gdje završava taj novac, posebno u situaciji kada su obale rijeka i vodotoci u mnogim sredinama zatrpani otpadom?

Milionski prihodi od vodnih naknada

Prema zvaničnim podacima koje je Agencija za vodno područje rijeke Save dostavila za portal Akta.ba, prihodi po osnovu vodnih naknada kontinuirano rastu. U 2025. godini iznosili su 22.300.958,31 KM, u 2024. godini 20.202.909,89 KM, dok su u 2023. godini iznosili 19.329.381,08 KM.

Iz Ministarstva privrede Kantona Sarajevo navode da je u 2025. godini po osnovu vodnih naknada na području Kantona Sarajevo prikupljeno je 5.000.000,00 KM, te da se ova sredstva, u skladu s važećom odlukom o raspodjeli, dijele između Ministarstva privrede i Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Iz Agencije navode da se sredstva koriste za širok spektar aktivnosti.

"Brojni su poslovi koje Agencija za vodno područje rijeke Save radi iz sredstava vodnih naknada: priprema analiza karakteristika vodnog područja, priprema ekonomske analize korištenja voda, uspostava registra vodnih tijela, preventivne aktivnosti na zaštiti od poplava na vodotocima I kategorije, održavanje i upravljanje objektima za zaštitu od poplava na poplavnim područjima uz rijeku Savu, rad i održavanje Informacionog sistema voda, hidrološki i monitoring kvaliteta voda, priprema planova upravljanja vodnim područjem, upravljanje javnim vodnim dobrom, hitne mjere na sprečavanju incidentnih zagađenja, izdavanje vodnih akata i mnoge druge akivnosti."

Agencija navodi da se sredstva prikupljena od vodnih naknada raspoređuju isključivo u skladu sa Zakonom o vodama Federacije BiH.

Pri odabiru projekata i aktivnosti za godišnji Plan i Finansijski plan uzima se u obzir više kriterija: prije svega raspoloživa sredstva Agencije, zatim zakonske obaveze koje proizilaze iz članova 29. i 156. Zakona o vodama, kao i potreba za redovnim održavanjem i upravljanjem zaštitnim vodnim objektima u vlasništvu Federacije BiH. Također, u fokus ulaze projekti iz oblasti upravljanja vodama i zaštite okoliša koji su već definisani strateškim i planskim dokumentima, ali i projekti koji se realizuju uz finansiranje iz budžeta Federacije BiH ili uz podršku međunarodnih finansijskih institucija.

"Finansiraju se projekti s ciljem provođenja odredbi Zakona o vodama o izradi i realizaciji planskih i strateških dokumenata iz segmenta upravljanja vodama na vodnom području i donesenih podzakonskih akata koji su stupili na snagu."

Iz Agencije navode i da to obuhvata i redovne aktivnosti Agencije u izvršavanju zakonom definisanih zadataka, kao i obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela kroz proces europskih integracija i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Iz Ministarstva privrede KS navode da se redstva koja pripadaju Ministarstvu raspoređuju se prema Programu uređenja riječnih korita, koji usvaja Vlada Kantona Sarajevo, a da su korisnici ovih sredstava općine u KS i Grad Sarajevo.

"Programom se definišu kriteriji za raspodjelu sredstava, koji se prvenstveno odnose na stepen ugroženosti područja od poplava, prioritetne dionice vodotoka utvrđene planskim dokumentima, spremnost projektne dokumentacije i značaj projekta za zaštitu stanovništva, infrastrukture i imovine.

Cilj Programa je preventivno djelovanje kroz smanjenje poplavnih rizika, uređenje i stabilizaciju riječnih korita, te dugoročna zaštita stanovništva, privrednih subjekata, infrastrukture i poljoprivrednog zemljišta od štetnog djelovanja voda."

Kako kažu iz Ministarstva, u 2025. godini za ove namjene je utrošeno ukupno 8.729.711,00 KM, od čega je za projekte planirane Programom za 2025. godinu izdvojeno 5.809.761,04 KM. Preostali dio sredstava koristi se za projekte čija je realizacija nastavljena i u 2026. godini, budući da se pojedini projekti realizuju kroz više budžetskih godina.

Čišćenje vodotoka, ali uz ograničenja

Iako je smeće kraj obala rijeka svakodnevni prizor, iz Agencije navode da se sredstva izdvajaju i za ovu namjenu, mada po svemu sudeći, minimalno. Kako tvrde, dio sredstava ipak se koristi i za aktivnosti koje uključuju čišćenje i uređenje vodotoka, ali prvenstveno u okviru zaštite od poplava i na vodotocima I kategorije.

Za 2026. godinu planiran je 31 projekat izrade projektne dokumentacije, ukupne vrijednosti 520.000 KM, te 13 projekata preventivnih radova, uključujući čišćenje i uređenje vodotoka, u vrijednosti od 8.400.000 KM.

"Ove aktivnosti obuhvataju uklanjanje nanosa, otpada i suvišne vegetacije iz korita, sanaciju oštećenih dijelova obala, kao i druge intervencije usmjerene na očuvanje protočne moći i stabilnosti vodotoka. Cilj navedenih mjera je osiguranje funkcionalnog stanja korita, smanjenje rizika od izlijevanja voda i unapređenje ukupne zaštite od poplava", navode iz Agencije.

Ipak, jasno stavljaju do znanja da nadležnost za redovito čišćenje i održavanje korita u urbanim sredinama na vodotocima I kategorije pripada gradovima, odnosno općinama, osim u slučajevima kada je kantonalnim propisima drugačije definisano.

"Nadležne jedinice lokalne samouprave dužne su poduzimati odgovarajuće mjere radi sprječavanja nakupljanja nanosa, očuvanja protočne moći korita i osiguranja nesmetanog proticaja voda."

Održavanje obala van nadležnosti KJKP "RAD"

Iz Kantonalnog javnog preduzeća Rad tvrde da čišćenje i održavnje nije ni u njihovoj nadležnosti. Iz Rada navode da se aktivnosti roganizuju i realizuju po nalogu i planu definisanim od strane nadležne općine i resornog ministarstva.

"Želimo naglasiti da uređenje i održavanje obala rijeke Miljacka, kao i drugih vodotoka na području Kantona Sarajevo, nije u nadležnosti KJKP "RAD", već spada u ingerencije Grada Sarajeva i drugih nadležnih upravljačkih struktura."

Istovremeno, tvrde kako preduzeće izrađuje interne planove rada za efikasnu organizaciju resursa, dinamiku izvršenja i unapređenje kvaliteta usluga, ali isključivo po dodijeljenim nadležnostima i definisanim nalozima.

Sistem nadležnosti ili sistem prebacivanja odgovornosti?

Iz Agencije tvrde da se stanje na terenu kontinuirano prati i da se sarađuje sa lokalnim vlastima i inspekcijama:

"U okviru svojih aktivnosti, Agencija organizuje redovne i vanredne obilaske terena, s posebnim fokusom na lokalitete koji su prepoznati kao rizični ili potencijalno ugroženi."

Navode da se ovim aktivnostima omogućava pravovremeno prepoznavanje problema, procjena stanja na terenu te poduzimanje adekvatnih mjera s ciljem smanjenja rizika od štetnog djelovanja voda i pojave poplava.

Međutim, ono čemu u praksi često svjedočimo jeste da su upravo urbani dijelovi rijeka, upravo ondje gdje je najveća vidljivost problema, zapušteni i puni otpada.

Građani plaćaju, ali ko odgovara?

Dok se godišnje prikupljaju desetine miliona maraka kroz vodne naknade, stanje na terenu otvara ozbiljna pitanja o efikasnosti sistema.

Novac postoji, projekti postoje, zakonski okvir postoji, ali vidljivi rezultati često izostaju.

U konačnici, očigledno je da problem nije samo u sredstvima, već i u načinu na koji je odgovornost podijeljena između institucija.