Tokom 2026. planirano otvaranje oko 40 kilometara novih dionica autoputa

Tokom 2026. godine planirano je puštanje u promet približno 40 kilometara novih dionica autoputa na Koridoru 5C, navedeno je u odgovoru JP Autoceste Federacije BiH koji je objavio zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić.

Ovaj odgovor dostavljen je na njegovo zastupničko pitanje koje se odnosilo na planirana otvaranja autocesta u Federaciji BiH tokom tekuće godine. U dokumentu se precizira da se, nakon dionica završenih krajem 2025. godine, u 2026. očekuje realizacija više novih dionica i poddionica.

Među projektima koji su pred završetkom nalazi se dionica Tunel Putnikovo Brdo 2 - Medakovo, na potezu od petlje Usora do završetka trase u Medakovu, ukupne dužine 7,2 kilometra. Za ovu dionicu uskoro se očekuje tehnički prijem, nakon čega bi trebala biti otvorena za saobraćaj.

Do kraja građevinske sezone planirano je i okončanje radova na dionici Medakovo - Ozimica, koja obuhvata trasu od petlje Medakovo do petlje Ozimica u dužini od 21,6 kilometara.

Preostali dio dionice Nemila - Vranduk, dug oko dva kilometra, također bi trebao biti završen u istom periodu, dok je njen prvi segment već pušten u funkciju krajem 2025. godine. Završetak se očekuje i na dionici Vranduk - Ponirak, dugoj 4,8 kilometara.

Kada je riječ o dionici Ponirak - Vraca (tunel Zenica), dužine 3,4 kilometra, radovi su završeni, a trenutno se provode pripreme za tehnički prijem. Njeno otvaranje zavisi od završetka preostalih radova na potezu između petlje Zenica sjever i Nemile, što je planirano do kraja građevinske sezone.

U dokumentu se navodi i da je okončana izgradnja preostalog dijela dionice Tunel Zenica - Doboj Gračanica, odnosno sjeverne sekcije od tunela Zenica do petlje Zenica sjever, dužine 0,65 kilometara. I za ovu dionicu u toku su pripreme za tehnički prijem, dok se njeno puštanje u promet očekuje do kraja sezone.

Iz JP Autoceste FBiH ističu da realizacija planiranih aktivnosti zavisi od osiguranja potrebnih finansijskih sredstava. Također je ukazano na globalne poremećaje u prethodnim godinama, uključujući ratna dešavanja i rast cijena, koji su doveli do povećanja troškova izgradnje. Kao ključni faktori navode se poskupljenja materijala, radne snage, goriva i opreme, čiji se uticaj obračunava kroz ugovorni mehanizam tzv. klizne skale.