BiH jedina u Evropi nema berzu električne energije: Političke blokade koče reforme

Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje za ostatkom Evrope kada je riječ o uspostavi berze električne energije, a ključni razlozi leže u složenom političkom i institucionalnom uređenju, nedostatku zakonskog okvira i slaboj koordinaciji nadležnih aktera.

Kako upozorava predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović, riječ je o ozbiljnom zastoju koji direktno utječe na energetsku tranziciju i integraciju zemlje u evropsko tržište.

"Generalno, jedina smo država u Evropi koja nema berzu, niti ima bilo kakvih aktivnosti pripreme za uspostavu berze električne energije" – istakao je Bajramović u izjavi za Fenu naglašavajući da su razlozi za takvo stanje višeslojni – od složene državne strukture, preko nepostojanja državnog zakona o energetici, do različitih političkih interesa i sporog procesa usklađivanja sa evropskim pravilima.

Prema njegovim riječima, iako zakon o regulatoru i tržištu električne energije još nije usvojen, to nije smjelo biti opravdanje za potpuni zastoj.

"Nedonošenje zakona nije razlog da se ne započne sa aktivnostima koje su ključne za uspostavu berze. Nažalost, ne postoji institucionalna sinergija niti interes, pa su propuštene godine u kojima se moglo pripremiti tržište, kadrovi i infrastruktura"– naveo je Bajramović.

Naglasio je da berza električne energije nije samo tehničko pitanje, već jedan od osnovnih preduslova za uključivanje BiH u regionalno i evropsko energetsko tržište.

"Bez organizovanog tržišta Bosna i Hercegovina teško može ostvariti punu integraciju koju zahtijeva Energetska zajednica. Također, berza omogućava ravnopravno učestvovanje na evropskom tržištu kroz povezivanje nacionalnih berzi (market coupling) što daje veću sigurnost snadbijevanja, optimalno korištenje prenosnih kapaciteta i efikasniju prekograničnu trgovinu" – istakao je Bajramović.

Osim toga, berza ima ključnu ulogu u razvoju obnovljivih izvora energije s obzirom na to da, kako je pojasnio Bajramović, organizovano tržište omogućava lakšu integraciju varijabilnih izvora, poput vjetra i sunca, kroz bolje balansiranje i trgovinu unutar dana.

Dok BiH stagnira, zemlje regiona već su napravile značajne iskorake. Hrvatska i Slovenija kroz CROPEX i BSP SouthPool već su povezane s evropskim tržištem, dok je Srbija kroz SEEPEX razvila tržište "dan unaprijed" i uskladila pravila s EU standardima.

"Svi ovi primjeri pokazuju da uspješna berza zahtijeva jasnu regulativu, nezavisnog operatora tržišta, razvijeno balansno tržište, dobru koordinaciju prenosnog i distributivnog opertora, digitalizaciju i regionalnu integraciju" – istakao je Bajramović.

Koristi za investicije mogle bi biti značajne, posebno u sektoru obnovljivih izvora energije, a uvođenje berze moglo bi donijeti veću konkurenciju i transparentnije formiranje cijena.

"Formiranje berze električne energije može imati značajan uticaj za krajnje potrošače. Berza omogućava realnije tržišne cijene, veću konkurenciju ali i veće oscilacije cijena i efikasnije korištenje proizvodnih kapaciteta. Uticaj na domaćinstva često nije neposredan, te zbog toga promjena cijena na berzi nije vidljiva na računima građana, ali dugoročno tržišni trendovi utiču na tarifni sistem" – naveo je Bajramović.

Naglasio je da organizovano tržište električne energije nije samo trgovina, nego temelj energetske tranzicije, regionalne saradnje i integracije u evropsko tržište.

O formiranju berze električne energije u Bosni i Hercegovini biće riječi na okruglom stolu koji Bosanskohercegovački komitet CIGRE ( BHK CIGRE) organizuje u Sarajevu u utorak, 19. maja na kome se očekuju i prezentatori iz Nord Poola, CROPEX-a i SEEPEX-a.