Sarajevska centrala iz 1895: Od tehnološkog čuda do borbe za očuvanje naslijeđa

Prije 130 godina izgrađena je prva javna električna centrala u Sarajevu, snage 220 kW. Bila je to parna električna centrala koja je koristila vodu iz rijeke Miljacke, a zagrijavala se spaljivanjem krutog goriva, uglavnom uglja, rekao je Feni predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE (BHK CIGRE) Zijad Bajramović.

U sklopu tog energetsko-industrijskog kompleksa nalazila se i uskotračna pruga koju je koristila i Fabrika duhana (osnovana 1880. godine).

Istovremeno je izgrađena i mreža za razvod i raspodjelu električne energije potrošačima na generatorskom naponu. Prilikom puštanja u rad centrale izvršeno je paljenje električne rasvjete, što predstavlja početak komercijalne elektrifikacije u Bosni i Hercegovini.

IDEJA O MUZEJU JOŠ UVIJEK PRISUTNA ​

Prvog dana u maju 1895. godine, službeno je puštena električna rasvjeta u Sarajevu.

"Uporedo sa električnom rasvjetom, 1895. godine u Sarajevu, prije nego se to dogodilo u većini velikih evropskih gradova, u kružnu vožnju krenuo je prvi električni tramvaj zamijenivši onaj koji je vukla konjska zaprega. Vozila koja su korištena, proizvela je firma "Siemens-Sohukert" i bili su to prvi tramvaji nastali u njenim pogonima", dodao je Bajramović.

Činjenica da je prva elektrana u svijetu izgrađena 1881. godine, kako je istakao, dovoljno govori koliko su ljudi sa ovih prostora imali osjećaj za razvoj i budućnost.

"Iako je u prošlosti naša država među prvima u svijetu gradila elektrane, uvodila javnu rasvjetu, tramvaj na električni pogon, jednom riječju razvijala elektroenergetiku, Bosna i Hercegovina je danas jedina država u Evropi koja nema muzej tehnike i nauke. Zato se BH K CIGRE zalaže da se formira taj muzej u Sarajevu na objektu prve električne centrale, što bi doprinjelo afirmaciji tehničkog i tehnološkog razvoja Bosne i Hercegovine, popularizaciji tehničkih znanja i nauke i edukaciji budućih mladih kadrova", istakao je Bajramović.

BHK CIGRE je tim povodim izrazio priznanje i zahvalnost svim akterima razvoja elektroenergetskog sektora u BiH u prošlosti i sadašnjosti uvjeren da će ideja o tehničkom muzeju biti realizovana.

Podsjetimo, zgrada Električne centrale nacionalni je spomenik BiH, ali je zbog opasnosti koje je počela predstavljati za prolaznike donesena odluka o njenom demontiranju.

Kompanija The Place u čijem je vlasništvu objekat je prije dvije godine počela uklanjanje i demontažu ostataka tog objekta na Hisetima, a nakon što je rješenje o uklanjanju izdala Federalna uprava za inspekcijske poslove.

NACIONALNI SPOMENIK BIH I DANAŠNJI VLASNICI​

Kompanija The Place, postala je vlasnik objekta još 2015. godine kada je objekat već bio potpuno devastiran i teško oštećen usljed ratnih dejstava početkom devedestih godina, a naknadno usljed prirodnih faktora dodatno je nepovratno uništen.

Iste godine kada su postali vlasnici, Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (Sl. Glasnik BiH 44/15), zgrada električne centrale proglašena je nacionalnim spomenikom i kao takva stavljena je u nadležnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na zaštitu i očuvanje.

Predmetnom odlukom i izmjenom iste (Sl. Glasnik BiH 52/20), propisano je da je Vlada Federacije BiH dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju ovog nacionalnog spomenika, a vlasniku nekretnine je naloženo da se o istoj brine pažnjom dobrog domaćina.

Kada se i posljednja cigla ukloni, ostate će veliki prazni prostor, a mnogi se pitaju šta će tu niknuti…​

Prostor se nalazi obuhvatu izmjena i dopuna Regulacionog plana "Gradski centar Marijin Dvor - za lokalitet Kvadrant B".

Akta.ba/FENA