Hidrološke prilike BiH mogu donijeti ili odnijeti 210 miliona eura godišnje

Hidrološke prilike imaju ključan uticaj na obim proizvodnje električne energije iz hidroelektrana u Bosni i Hercegovini, a razlika između izrazito vlažnih i sušnih godina može imati ekonomski efekat od oko 210 miliona eura godišnje, pokazuje analiza energetskog stručnjaka i predsjednika BH K CIGRE Zijada Bajramovića.

Velike hidroelektrane u BiH u posljednjih osam godina prosječno su proizvodile oko 5,3 teravat-sata (TWh) električne energije godišnje. Ipak, zbog oscilacija u količini padavina i dotocima vode, proizvodnja je u pojedinim godinama značajno odstupala od tog višegodišnjeg prosjeka.

Povoljni hidrološki uslovi obilježili su 2023. godinu, kada je iz hidroelektrana proizvedeno 6,4 TWh električne energije, odnosno oko 21 posto više od prosjeka. Veća proizvodnja iz obnovljivih izvora smanjila je potrebu za angažovanjem termoelektrana i uvozom električne energije, a istovremeno je povećan izvozni potencijal na regionalnom tržištu.

Bajramović navodi da povećanje proizvodnje sa prosječnih 5,3 na 6,4 TWh predstavlja dodatnih 1,1 TWh električne energije. Pri prosječnoj tržišnoj cijeni od 100 eura po megavat-satu (MWh), vrijednost te dodatne proizvodnje procjenjuje se na oko 110 miliona eura.

Suprotan primjer predstavlja 2020. godina, kada su sušni periodi i smanjeni dotoci vode doveli do pada proizvodnje na 4,3 TWh, što je oko 19 posto manje u odnosu na osmogodišnji prosjek.

Takav nivo proizvodnje podrazumijeva gubitak od približno jednog TWh električne energije. Uz tržišnu cijenu od 100 eura po megavat-satu, vrijednost izgubljene energije iznosila bi oko 100 miliona eura. Osim smanjenih prihoda od prodaje električne energije, elektroenergetski sistem tada se suočava i s dodatnim izdacima za uvoz struje ili korištenje skupljih proizvodnih kapaciteta.

Bajramović u analizi upozorava da nepovoljna hidrologija može negativno uticati na finansijsku stabilnost elektroprivrednih preduzeća, smanjujući sredstva raspoloživa za investicije i modernizaciju energetskih kapaciteta.

"Ukupna razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh, odnosno približno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana u BiH. Pri cijeni od 100 eura po megavat-satu, ekonomski efekat te razlike procjenjuje se na približno 210 miliona eura godišnje", dodaje se u analizi.

Bajramović ističe da takva varijabilnost potvrđuje potrebu za diversifikacijom energetskog sektora kroz razvoj vjetroelektrana, solarnih elektrana, baterijskih sistema za skladištenje energije i fleksibilnijeg upravljanja elektroenergetskim sistemom.

Kako se dodaje u analizi, takve investicije mogle bi ublažiti posljedice hidroloških oscilacija, unaprijediti sigurnost snabdijevanja električnom energijom i osigurati dugoročnu finansijsku održivost energetskog sektora Bosne i Hercegovine.