Bosna i Hercegovina u narednim godinama mora uložiti milijarde maraka u modernizaciju elektroenergetske mreže, dok će rast proizvodnje iz obnovljivih izvora zahtijevati nova ulaganja u prenosne i distributivne kapacitete. Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, smatra da je korekcija cijena električne energije neizbježna, ali upozorava da nadležne institucije moraju zaštititi socijalno ugrožene kategorije stanovništva.
Bosanskohercegovački elektroenergetski sistem ulazi u period velikih promjena. Proizvodnja električne energije iz solarnih i vjetroelektrana raste, ali postojeća prenosna i distributivna mreža nije u potpunosti spremna prihvatiti nove količine energije.
Prema procjenama, Bosna i Hercegovina bi u naredne četiri godine mogla dobiti između 500 i 600 megavata novih kapaciteta obnovljivih izvora godišnje. Bajramović upozorava da bi već u narednom periodu moglo doći do ozbiljnih problema ako se ne počne s modernizacijom mreže.
"Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine", kazao je Bajramović za BHRT.
Prema njegovim riječima, na mreži je već oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata. Zbog toga će biti neophodni dodatni zahvati kako bi sistem mogao prihvatiti novu proizvodnju.
Za modernizaciju potrebne milijarde maraka
Jedan od najvećih izazova je finansiranje potrebnih ulaganja. Procjenjuje se da je u naredne tri godine potrebno oko tri milijarde maraka za modernizaciju distributivne mreže.
Bajramović smatra da postojeći model formiranja cijene električne energije ne osigurava dovoljno sredstava za održavanje, razvoj i modernizaciju elektroenergetskog sistema.
"Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska", ocijenio je Bajramović, ukazujući na razliku između cijena po kojima se električna energija nabavlja na tržištu i cijena po kojima se isporučuje domaćinstvima.
Prema njegovom mišljenju, cijena mora omogućiti pokrivanje troškova proizvodnje i transporta električne energije te obezbijediti sredstva za nova ulaganja.
"Po meni je to neminovnost", rekao je Bajramović govoreći o mogućem poskupljenju struje.
Ipak, naglašava da povećanje cijena mora pratiti odgovarajuća zaštita građana koji nisu u mogućnosti podnijeti dodatno finansijsko opterećenje.
"Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija", poručio je.
Od izvoznika do uvoznika električne energije
Bosna i Hercegovina se posljednjih godina suočava i s promjenama u bilansu električne energije. Prema Bajramovićevim riječima, domaće elektroprivrede više nisu u poziciji stabilnih izvoznika, već u određenim periodima postaju uvoznici.
Kao jedan od razloga navodi izostanak adekvatne razvojne politike, ali i probleme u sektoru rudarstva i proizvodnje uglja.
Smatra da je potrebno uskladiti cijene uglja i električne energije s realnim troškovima, uz istovremeno osiguravanje uslova za održivu proizvodnju i adekvatan položaj rudara.
Bajramović upozorava da se razvoj elektroenergetskog sektora ne može zasnivati samo na proizvodnim kapacitetima. Potrebna su ulaganja u dalekovode, distributivnu mrežu, savremene tehnologije, baterijske sisteme i veću fleksibilnost mreže.
Poseban izazov predstavlja i nedostatak stručnog kadra.
"Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini", upozorio je.
Evropska pravila mijenjaju uslove poslovanja
Na budućnost domaćeg elektroenergetskog sektora utječu i evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji uvodi trošak ugljika za određene proizvode pri uvozu na tržište Evropske unije.
Bajramović smatra da će prilagođavanje tim pravilima biti dio šire transformacije energetskog sektora. Postepeno smanjenje oslanjanja na termoelektrane zahtijevat će razvoj obnovljivih izvora, ali i značajne promjene u infrastrukturi.
Prema njegovim riječima, do 2050. godine predviđeno je zatvaranje termoelektrana, zbog čega je potrebno pravovremeno planirati zamjenske kapacitete i osigurati ravnotežu između proizvodnje i potrošnje.
Veći udio solarne i energije vjetra zahtijeva i bolju mogućnost balansiranja sistema, kao i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje u različitim vremenskim i proizvodnim uslovima.
CIGRE: Investicije, tržište i energetska tranzicija
O ovim temama razgovarat će se i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 referata, više od 300 učesnika i učešće studenata s četiri univerziteta – iz Tuzle, Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Mostara.
U fokusu skupa bit će obnovljivi izvori energije, automatizacija, pametne mreže, klimatska otpornost, baterijski sistemi i energetska tranzicija.
Bajramović ističe da je cilj pronaći rješenja koja će omogućiti prelazak s tradicionalnog elektroenergetskog sektora na moderan i održiv sistem.
Od budućih nosilaca vlasti i rukovodilaca elektroenergetskih kompanija očekuje da razvoj ovog sektora postave među prioritete.
"To je razvoj elektroenergetskog i energetskog sektora. To su novi dalekovodi, ulaganja u distributivni sistem, nastavak ulaganja ne samo u obnovljive izvore nego i u modernizaciju elektroprenosnih i elektrodistributivnih mreža", poručio je.
Ima li BiH kapacitet za promjene?
Uprkos brojnim izazovima, Bajramović smatra da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za razvoj i modernizaciju elektroenergetskog sistema. Ključno je, ističe, da se krene u pravcu koji predlaže stručna zajednica i da se potrebne investicije više ne odgađaju.
U suprotnom, rast proizvodnje iz obnovljivih izvora mogao bi nadmašiti mogućnosti postojeće mreže, dok bi nedostatak ulaganja i neadekvatno formiranje cijena dodatno opteretili elektroprivrede.
"Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili", zaključio je Bajramović u razgovoru za BHRT.
