Zgrade u BiH troše više od polovine energije

Najveći potencijal za uštede u potrošnji energije u BiH leži u stambeno-poslovnim zgradama, koje troše više od polovine ukupne finalne energije, ističu stručnjaci povodom 5. marta, Svjetskog dana energetske efikasnosti.

Dok vlasti u ekonomski razvijenim zemljama zajednicama stanara nude podsticaje za ugradnju izolacionih materijala kojima će utrošiti manje energije za grijanje zimi, odnosno za hlađenje u ljetnom periodu, u BiH su zajednice etažnih vlasnika prepuštene same sebi.

"U BiH ne postoje podsticaji za energetsku efikasnost stambenog prostora, bilo na lokalnom, entitetskom ili državnom nivou, dok, primjera radi, u Austriji država plaća 30 do 40 odsto vrijednosti ugradnje termofasade kroz materijale ili povrat poreza", ukazuje Hamid Mehinović, direktor centra za promociju energetske efikasnosti "Energis" iz Sarajeva.

Sporadični projekti energetske efikasnosti stambenog prostora u BiH su, kako kaže, podržani isključivo od strane međunarodnih organizacija koje promovišu ciljeve strategije EU "20-20-20 do 2020." (20 odsto uštede energije, 20 odsto učešća energije iz obnovljivih izvora i 20 odsto smanjenje stakleničkih gasova, sve do 2020. godine).

U RS je nedavno usvojena Strategija razvoja energetike do 2030. godine u kojoj se navodi da su zgrade, uključujući domaćinstva i uslužni sektor, najveći potrošač finalne energije s učešćem od 51,8 odsto. Koliko je to visok udio, pokazuje i podatak da bi RS dosljednom primjenom mjera energetske efikasnosti nivo energetske potrošnje zgrada tek za 18 godina mogla svesti na današnji evropski prosjek od oko 40 odsto.

Kako bi se postigle planirane uštede, procjenjuje se da bi energetski trebalo obnoviti 136.960 starih stambenih jedinica u RS ukupne površine 12,25 miliona kvadratnih metara. Strategija predviđa osnivanje fonda koji će usmjeravati dio sredstava za podsticanje energetske efikasnosti, kako bi se realizovale aktivnosti i mjere koje su isplative za društvo, a u obliku zajmova, subvencija, povoljnih kamatnih stopa i donacija.

Očekivana investicija za ulaganje u povećanje energetske efikasnosti na prosječnoj zgradi građenoj prije 1987. godine, za postizanje ušteda od 60 odsto, procjenjuje se na prosječno 100 KM po kvadratnom metru površine, što bi značilo ukupno ulaganje u energetskim obnovama do 2030. od oko 1,2 milijarde KM.

"Uz pretpostavku da bi se podsticalo 30 odsto ukupne investicije, to bi značilo izdvajanje oko 375 miliona KM ili u prosjeku 16 do 20 miliona godišnje", ističe se u Strategiji razvoja energetike RS do 2030.

Drugi sektor po nivou potrošnje energije je industrija sa učešćem do 25 odsto, prije svega u proizvodnji metala, zatim, hemijskoj industriji, produkciji nemetalnih minerala, rudarstvu i kamenolomima.

U metalskom sektoru RS daleko najveće učešće u potrošnji energije ima zvornička fabrika glinice "Birač", koja je upravo zbog visokih troškova proizvodnje nedavno započela projekat prelaska sa tečnog na čvrsto gorivo - ugalj, čime procjenjuje da bi uštedjela tri miliona KM na mjesečnom nivou.

Ulična rasvjeta

U centru "Energis" kažu da su pozitivni primjeri javnih ulaganja u energetsku efikasnost započeti od nekoliko lokalnih zajednica koje klasičnu uličnu rasvjetu mijenjaju štedljivim LED sistemima.

"Opština Goražde je rasvjetu na trgu promijenila u LED sisteme, dok su Grude započele s tim projektom, ali su zbog manjka sredstava počele da traže sufinansijera. U Tuzli idu još korak dalje, pa na LED sisteme rasvjete na glavnim trgovima i ulicama ugrađuju solarne panele kojima bi tokom sunčanih dana potpuno eliminisali potrošnju", kazao je Hamid Mehinović, direktor "Energisa".