Godinu nakon najave privrednici još čekaju: Od smanjenja doprinosa još ništa

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić prije gotovo godinu dana najavio je nastavak fiskalnog rasterećenja privrede i drugu fazu smanjenja doprinosa na plate. Ipak, poslodavci u Federaciji BiH i dalje plaćaju doprinose po stopama koje su na snazi od 1. jula prošle godine, dok novo smanjenje još nije realizirano.

Prva faza rasterećenja počela je 1. jula 2025. godine, kada je ukupna zbirna stopa doprinosa smanjena sa 41,5 na 36 posto.

Konkretno, izmjenama Zakona o doprinosima zbirna stopa na teret poslodavca smanjena je sa 10,5 na pet posto. Vlada FBiH tada je ovu mjeru predstavila kao prvo fiskalno rasterećenje poslodavaca još od 2009. godine i kao početak šire reforme tržišta rada.

Već tada je najavljen i nastavak.

"Reformu vodimo u etapama, odgovorno i postepeno, bez stvaranja finansijskog vakuma", poručio je Nikšić u junu 2025. godine, dok su iz Vlade navodili da poslodavci očekuju drugi val reformi, koji bi uključivao fiskalizaciju transakcija i dodatno smanjenje doprinosa.

Najave su nastavljene i u septembru.

Obraćajući se na Međunarodnom sajmu privrede u Tešnju, Nikšić je poručio da je u pripremi druga faza smanjenja doprinosa, s ciljem dodatnog rasterećenja privrede, povećanja plata i stvaranja prostora za nova ulaganja.

Međutim, nekoliko dana kasnije premijer je detaljnije objasnio pod kojim bi uslovima Vlada bila spremna napraviti taj korak.

Prema njegovim tadašnjim riječima, nakon prve faze smanjenja doprinosa zabilježeno je oko 40 miliona KM manje mjesečnih prihoda za penzijsko osiguranje, koje je bilo potrebno kompenzirati iz budžeta.

Zbog toga je kao ključni preduslov za nastavak rasterećenja označeno donošenje i primjena novog zakona o fiskalizaciji.

"Kada vidimo prve rezultate njegove primjene, kroz barem jedan ili dva kvartala, tek tada možemo ući u drugi krug smanjenja doprinosa", kazao je Nikšić krajem septembra 2025. godine.

Fiskalizacija usvojena, ali primjena tek predstoji

U međuvremenu je napravljen korak koji je Vlada označavala kao preduslov za nastavak reforme.

Parlament Federacije BiH usvojio je Zakon o fiskalizaciji transakcija, koji je objavljen u Službenim novinama FBiH 4. februara 2026. godine.

Novi sistem trebao bi omogućiti evidentiranje poslovnih transakcija i dostavljanje podataka Poreznoj upravi u realnom vremenu, a jedan od njegovih glavnih ciljeva je smanjenje sive ekonomije i porezne evazije te povećanje javnih prihoda.

Međutim, samo usvajanje zakona ne znači da je nova fiskalizacija počela funkcionirati.

Zakonom je propisano da njegova primjena počinje nakon donošenja potrebnih podzakonskih akata te uspostavljanja tehničkih i administrativnih kapaciteta. Krajnji rok za početak primjene je 18 mjeseci od mjeseca u kojem je zakon stupio na snagu.

To je posebno značajno upravo zbog druge faze smanjenja doprinosa. Ako Vlada ostane pri ranije iznesenom stavu da prije novog rasterećenja želi analizirati najmanje jedan ili dva kvartala rezultata nove fiskalizacije, dodatno smanjenje doprinosa očigledno je vezano za dinamiku uspostavljanja novog sistema.

Umjesto novog smanjenja – neoporeziva pomoć radnicima

U međuvremenu je Vlada nastavila koristiti privremene mjere kojima pokušava omogućiti rast primanja zaposlenih bez povećavanja troškova poreza i doprinosa.

U februaru ove godine donesena je Uredba o isplati pomoći radnicima, kojom je poslodavcima omogućeno da zaposlenima isplate do 300 KM mjesečno bez dodatnog opterećenja po osnovu poreza na dohodak i doprinosa.

Krajem jula Vlada je ovu mogućnost produžila do kraja 2026. godine.

Istovremeno je najniža neto plata u Federaciji BiH za 2026. povećana sa 1.000 na 1.027 KM.

Ipak, riječ je o mjerama koje nisu zamjena za sistemsku promjenu stopa doprinosa koju je Vlada ranije najavila.

Gotovo godinu nakon što je javnosti saopćeno da je druga faza u pripremi, zbirna stopa doprinosa tako ostaje na 36 posto.

Prvi korak, donošenje novog zakona o fiskalizaciji, jeste napravljen. Zakon je usvojen u januaru i objavljen 4. februara 2026, a jjegova puna primjena i efekti na budžetske prihode, međutim, tek trebaju uslijediti.

A upravo od tih rezultata, prema ranijim najavama federalnog premijera, zavisi kada će privrednici moći očekivati novi krug fiskalnog rasterećenja.

Za sada, druga faza smanjenja doprinosa ostaje najavljena reforma na koju privreda još čeka.