Slaba sezona za pčelare: Meda znatno manje, cijena ostaje oko 25 KM po kilogramu

Pčelari širom Hercegbosanskog kantona ove godine suočavaju se sa znatno manjim količinama meda. Sezona se ocjenjuje jednom od slabijih u posljednjih nekoliko godina, a problemi su prisutni na gotovo cijelom području kantona.

Vremenske prilike nisu pogodovale pčelarstvu još od proljeća. Kiša i niske temperature usporile su razvoj pčelinjih zajednica i ograničile mogućnost korištenja rane paše, dok je nakon toga nastupio duži sušni period.

Prema riječima Hrvoja Križana iz Udruženja pčelara „Li-Vrisak“ iz Livna, informacije koje dobija od pčelara iz drugih krajeva pokazuju da je ovogodišnja sezona podbacila na većem dijelu Hercegbosanskog kantona.

"Od Tomislavgrada i Šuice do Livna i okolnih mjesta rezultati su vrlo slabi. Nešto malo prinosa bilo je na Kupresu", kazao je Križan za Fenu.

Količine livadskog meda na pojedinim pčelinjacima bile su veoma male, pa je po košnici izvrcano svega dva do tri kilograma. Značajnije rezultate za sada ne donosi ni vrijesak.

Dugotrajna suša pčelarima je stvorila i dodatne obaveze. Zbog nedostatka vode, Križan je primoran da je svakih nekoliko dana doprema do svojih pčelinjaka.

Ni situacija na području Tomislavgrada nije mnogo povoljnija. Visoke temperature i sušni period dodatno su utjecali na smanjenje paše, zbog čega se javlja potreba za dodatnom prihranom pčela.

"Sezona je dobro krenula, ali je onda došla suša. Paše je sve manje i morat ćemo dodatno prihranjivati pčele", kazao je za Fenu Ante Ljubičić, tajnik Udruge pčelara "Duvanjski vrisak".

Iako je proizvodnja ove godine slabija, domaći med se uglavnom i dalje prodaje po cijeni od oko 25 KM za kilogram. Križan navodi da plasman nije glavni problem za pčelare jer kupaca ima, ali raspoložive količine meda ove godine su znatno manje.

Ljubičić, također, ne očekuje veći rast cijena, a kao jedan od razloga navodi slabiju kupovnu moć stanovništva.

Osim smanjenih prinosa, dodatno opterećenje predstavljaju izdaci potrebni za održavanje pčelinjih zajednica. Križan navodi da su federalne i kantonalne potpore prošle godine zajedno iznosile približno 20 KM po košnici, što, prema njegovoj ocjeni, nije dovoljno za pokrivanje troškova prihrane i održavanja.

Sve nepovoljniji vremenski uvjeti iz godine u godinu dodatno otežavaju bavljenje pčelarstvom. Ljubičić smatra da će, ukoliko ne bude veće institucionalne podrške, održavanje proizvodnje na sadašnjem nivou postajati sve zahtjevnije.