Benchmarking izvještaj: Bh. drvni sektor ima potencijala, metalni vraćen pet godina unazad

Udruženje poslovnih savjetnika u BiH - LESPnet, u sklopu projekta "Benchmarking sistem za mala i srednja preduzeća u BiH" uz podršku norveškog Ministarstva vanjskih poslova, realiziralo je projekt istraživanja međunarodne konkurentnosti bh. malih i srednjih preduzeća, upoređujući ih sa sličnim preduzećima iz Njemačke i Češke.

Rezultate tog istraživanja prezentirali su na današnjoj pres-konferenciji u hotelu Evropa u Sarajevu Edin Alić, direktor LEPSneta, prof.dr. Fikret Hadžić, Fuad Strik, predsjednik LEPSneta, te Armin Avdić.

Ispitivanje je obuhvatilo oblast proizvodnje i preradu hrane, drvnu i metalnu industriju. Cilj ove prezentacije je, prema riječima direktora Udruženja Edina Alića, da potakne ljude da usmjere energiju i da donesu strateške odluke za razvoj tih sektora.

U uzorku korišteno 1.200 kompanija iz BiH

"Godišnji benchmarking izvještaj za 2010. godinu" predstavlja prvi ovakav izvještaj koji je urađen u Bosni i Hercegovini, a njegova izrada sastavni je dio projekta "Implementacija benchmarking indeksa u BiH". Radi se o međunarodnoj bazi podataka o poslovanju preduzeća, a koja sadrži aktuelne službene podatke za preko 100.000 firmi iz 24 države.

Ova baza podataka predstavlja osnov za poređenje (benchmarking) poslovnih performansi individualnih preduzeća. Inače, Bosna i Hercegovina je prva od zemalja u regionu koja je u nju uključena.

Fuad Strik, predsjednik Asocijacije poslovnih savjetnika BiH kazao je da se izvještaj zasniva na zvaničnim podacima koje su prikupili iz različitih izvora.

"Pored Benchmarking baze podataka, jedan od izvora bio je federalni AFIP, APIF iz RS, zatim baze podataka Evropske Unije AMADEUS, kao i statistički podaci koji su dobijeni iz statičkih ureda Njemačke i Češke. Mi smo osjetili potrebu da se poredimo i sa zemljama u regiji, recimo Hrvatskom, Srbijom, međutim, kako one još nisu u okviru te baze podataka, to će malo sačekati", kaže on. Istraživanje je obuhvatilo 1.200 bh. kompanija, 300 njemačkih i 400 čeških kompanija.

U navedena tri sektora poredili smo osam indikatora koji su relevantni za svaki biznis u svijetu i za svaki sektor jednako, pa smo došli do niza interesantnih zaključaka.

Efekti krize

Naime, ustanovljeno je da je ekonomska kriza od 2008. godine značajno pogodila metalski sektor, odnosno proizvodnju autodijelova u sve tri zemlje, s tim da je taj sektor u BiH vraćen pet godina unazad.

Što se tiče prehrambenog sektora, u periodu krize bio je prisutan rast izvoza, a slično se desilo i sa drvnim sektorom koji je i pored krize i stagnacije u broju zaposlenih, napravio značajan iskorak u broju zaposlenih.

"Drvni sektor, pogotovo segment proizvodnje stolova i stolica, je gotovo na nivou Njemačke po mnogim parametrima, a drugi segment npr. proizvodnja furnira i šper ploče je daleko iza i jedne i druge zemlje. Tako da je ovo velika šansa da stručnjaci dublje analiziraju ovaj izvještaj i da pokušaju naći odgovore zašto su podaci takvi kakvi jesu", istakao je Strik.

Predavači su zaključili da bh. drvni sektor ima najveći potencijal, ali da niko u državi sistemski na tome ne radi.

Jedan od zaključaka je da u odnosu na sva tri sektora BiH po učešću troškova radne snage u ukupnom prihodu (parametar koji poredi ukupne troškove radne snage sa ukupnim prihodima firme) gotovo na istom nivou kao Njemačka i Češka.

"Iz toga slijede dvije stvari, ili su naši radnici neproduktivni, ili su opterećenja koje naša privreda ima veća nego što su u tim zemljama, ili je kombinacija i jednog i drugog. Mi odgovor na ovo pitanje nemamo, ali raširena iluzija kod nas da smo konkurenti sa aspekta radne snage je apsolutno netačna i sad se potvrdilo bez dileme da je učešće radne snage u ukupnom prihodu u našoj zemlji gotovo blizu Njemačke, a mi imamo neto plate koje su nekoliko puta manje nego njihove i jasno je da nešto sistemski nije dobro“, istakao je član Upravnog odbora Udruženja Fikret Hadžić, dodajući da je to zaključak koji važi i konzistentan je za sva tri sektora i da otkriva neka krupna pitanja na koje bi bh. institucije trebale potražiti odgovor, kako bi izbjegli dogmu da je bh. tržište konkurentno sa aspekta radne snage.

Član Upravnog odbora Udruženja Armin Avdić osvrnuo se na zaduženost bh. firmi u odnosu na Njemačku i Češku. "Značajna je dvostruko veća zaduženost firmi u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH u odnosu na kapital. To je pokazatelj da je stanje u sektorima loše i da se hitno mora nešto poduzeti da bi firme izmirile tekuće obaveze", rekao je Avdić.

Njemačka primjer dobre prakse

Inače, ove dvije zemlje su odabrane zbog toga što se Njemačka privreda može se okarakterizirati kao primjer dobre prakse za bh. preduzeća koja posluju u ovim sektorima. Također, značajan broj domaćih preduzeća dominantno je izvozno orijentiran na ovo tržište gdje se susreće sa postojećom konkurencijom njemačkih preduzeća pa poređenje sa njima, u tom smislu, autori istraživanja cijene da može biti veoma korisno.

Što se tiče Češke, ona predstavlja zemlju koja je prošla kroz proces društvene i privredne tranzicije te poređenje sa identičnim industrijskim sektorima iz ove zemlje može predstavljati relevantan indikator za privredu BiH. Ujedno, preduzeća iz Češke često predstavljaju direktnu konkurenciju bh. preduzećima na međunarodnom tržištu.

"Pored toga, bili smo na neki način limitirani Benchmarking bazom podataka koja sadrži 26 zemlje tako da nismo mogli uzimati zemlje koji nisu u njoj. Nudila nam se Litvanija, Latvija, Portugal, pa smo smatrali da je Češka bliža ovom dijelu, a samim tim i logičnije da se poredimo sa njima, a ne sa Portugalom", kazao je Hadžić.

Na kraju je rečeno da ovi izvještaji nažalost nailaze na zatvorena vrata i da malo toga biva primjenjeno.

"Nezamislivo je da neko donosi poslovnu odluku ukoliko ne zna bazu ili osnovu za došenje te odluke, dakle, koju će industriju pomoći i koje sektore podržati u segmentu izvoza", ističe Hadžić.

Naglašava da je izvještaj namijenjen onima koji donose odluke o strategijama razvoja i koje sektore treba podržati sa aspekta izvoza, odnosno koji razredi djelatnosti imaju komparativne prednosti u odnosu na iste i slične u Njemačkoj i Češkoj. Zbog toga je izvještaj važan sa aspekta razvojnih politika koje se definišu i koje trebaju biti definisane kako na entitetskom tako i na državnom nivou.

S.Bijedić