
26.04.2012 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Nezavisne novine

Koridor 5c dio je evropske mreže panevropskih koridora, a u dužini od 336 kilometara će prolaziti kroz BiH. Cijenom od oko 3,5 milijardi eura radi se o jednom od najvećih pojedinačnih infrastrukturnih projekta ikad planiranih u BiH.
Međutim, iako je konačni rok izgradnje kompletne dionice kroz BiH bio planiran za kraj 2017. godine, kako nam je rekao Namik Kupusović, projekt koordinator za koridor 5c u Ministarstvu transporta i komunikacija FBiH, sad je već sigurno da taj rok neće moći biti ispoštovan.
"Prolongiranje je sad sigurno, ali ipak sve će zavisiti od intenziteta gradnje naredne dvije godine", rekao je Kupusović.
Kupusović nam je rekao da se BiH suočava s velikim finansijskim problemima.
"Veliko je pitanje zaduženje za ovaj projekt preko prihvaćenog plana izgradnje do kraja 2014. godine", rekao je Kupusović.
Od pomenutih 336 kilometara, 47 kilometara će od Doboja do Vukosavlja prolaziti kroz RS, a nadležnost u tom dijelu gradnje ima Ministarstvo saobraćaja i veza RS.
Zlatko Jurić, šef Kabineta Ministarstva, je rekao da RS ima interes za izgradnju ove dionice autoputa jer će na taj način kvalitetno biti riješen spoj autoputa Banjaluka - Doboj s autoputem Zagreb - Beograd u blizini Slavonskog Broda.
On je rekao da je Republika Srpska aktivnosti na izgradnji dionice pokrenula 2003. godine, a obimna planersko studijska dokumentacija urađena je u razdoblju od 2004. do 2006. godine.
U to su uključeni i tehnička studija, podloge za prostorno-plansku dokumentaciju, idejno rješenje, studija uticaja na okolinu, idejni projekt, saobraćajna studija, prethodna studija izvodivosti i studija izvodivosti.
Konkretne aktivnosti na izgradnji autoputa u FBiH traju već nekoliko godina. Kupusović nam je rekao da će do kraja 2014. godine biti izgrađene dionice Svilaj - Odžak u dužini od 10 kilometara, Banlozi - Drivuša u dužini od 12 kilometara, Drivuša - Kakanj, u dužini od 15 kilometara, uključujući i tunel Vijenac u dužini od tri kilometra. Dionica Kakanj - Jošanica u dužini od 37 kilometara je već izgrađeno, a biće izgrađeni još i dionica Jošanica - Vlakovo u dužini od 12 kilometara, uključujući i priključak za Sarajevo, te Vlakovo - Tarčin u dužini od 20 kilometara i Počitelj - Bijača u dužini od 20 kilometara.
Kupusović je rekao da putovanja do nekih ključnih dionica neće biti značajnije kraća u pogledu dažine, ali da će vrijeme putovanja biti znatno kraće, a vožnja će biti bezbjednija.
"Brzina i sigurnost će sigurno biti veći, tako da bi pri punom kapacitetu autoceste putovanje od Sarajeva do Banjaluke trajalo manje od 2,5 sata, a do Zagreba 3,5 do četiri sata", rekao je Kupusović.
Ako ovome dodamo i izgradnju autoputa Banjaluka - Doboj, koji će biti spojen s koridorom 5c, Sarajevo i Banjaluka će biti međusobno bliži za oko dva sata, pa će putovanje trajati nešto manje od toga.
Kupusović je rekao da se cijela dionica dijeli na dva dijela, A1 sjever i A1 jug, koje dijeli grad Sarajevo. Prva dionica je od Hrvatske do Sarajeva, odnosno od Svile do Jošanice, a drugi dio od Sarajeva ka moru, odnosno Vlakovo - Bijača.
"Ove dvije autoceste su različite po više kriterijuma i treba ih odvojeno posmatrati jer svaka za sebe čini jednu posebnu cjelinu u pogledu isplativosti, zakonodavne nadležnosti, saobraćaja, industrije, stanovništva, potencijalnih investitora i tako dalje", rekao je Kupusović.
Kako je navedeno u studijama izvodljivosti koje su rađene u pripremnoj fazi izgradnje ove putne komunikacije, ciljevi i koristi od izgradnje autoputa bi bili ušteda u vremenu od oko 50 odsto, ušteda u troškovima upravljanja vozilom, ušteda u troškovima nastalim kao posljedica saobraćajnih nesreća, smanjenje negativnih posljedica na prirodu, ali i povećana konkurentnost lokalnih ekonomija zbog boljeg pristupa tržištima zahvaljujući izgrađenom autoputu.
Takođe, dugoročna korist su i veće investicije u nove projekte i lokalne ekonomije oko koridora 5c.
Koridor I (sjever - jug):
Helsinki - Talin - Riga - Kauna - Varšava
a) putna veza "Via Baltica": Talin - Riga - Varšava (445 kilometara dužine)
b) željeznička veza "Rail Baltica": Talin - Riga - Varšava (550 kilometara dužine)
c) putna i željeznička veza: Riga - Kaliningrad - Gdansk
Koridor II (istok - zapad), 1.830 km dužine:
Putna i željeznička veza Berlin - Varšava - Moskva - Niči - Novgorod
Koridor III, 1.640 km dužine
Putna i željeznička veza Drezden - Vroclav - Lavov - Kiev
Koridor IV, 3.258 km ukupne dužine :
Putna i željeznička veza Dresden - Prag - Beč - Bratislava - Budimpešta - Uzgorod - Lavov
Grana: Nirnberg - Bukurešt - Sofija - Solun ili Istanbul
Koridor V (istok - zapad), 1.600 km dužine:
Putna i željeznička veza Venecija - Trst - Kopar - Ljubljana - Budimpešta - Uzgorod - Lavov
a) Bratislava - Žilina - Košice - Uzgorod - Lavov
b) putna veza Rijeka - Zagreb - Čakovec
b) željeznička veza Rijeka - Zagreb - Koprivnica - Dombovar
c) željeznička i putna veza Ploče - Mostar - Sarajevo - Osijek - Budimpešta
Koridor VI (sjeverozapad - jugoistok), 1.800 km dužine:
Putna i željeznička veza Gdansk - Grudžiac ili Varšava - Katovice - Žilina; grana za Brno
Koridor VII, 2.300 km dužine:
Dunavski plovni put sa priključcima:
a) dunavski unutrašnji plovni put
b) kanal Crno more - Dunav
c) dunavske grane Kilia i Sulina
d) kanal Dunav - Sava
e) kanal Dunav - Tisa
f) lučka infrastruktura
Koridor VIII, 1.300 km dužine:
Putna i željeznička veza Bari i Brindisi - Dur i Vlor - Tirana - Skoplje - Sofija - Varna i Burgas
a) Kafasan - Kapstice ili Kristalopigi
b) putna veza Sofija - Pleven - Biala i željeznička do Gorne Orahovice
c) Burgas - Svilengrad - Ormenion
Koridor IX, 6.500 km ukupne dužine:
Putna i željeznička veza Helsinki - Petrograd - Piskov ili Moskva - Kijev - Ljubaševka - Čisinau - Bukurešt - Dimitrovgrad - Aleksandropolis
a) Helsinki - Petrograd - Moskva
b) Kalinjingrad - Kijev
c) Kalinjingrad - Vilnius - Minsk
Koridor X, 2.360 km ukupne dužine:
Putna i željeznička veza Salcburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skoplje - Veles - Solun
a) Grac - Maribor - Zagreb
b) Budimpešta - Novi Sad - Beograd
c) Niš - Sofija - Dimitrovgrad - Istanbul
d) Veles - Prilep - Bitola - Frolina - Igumenisa
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.