Podjela javnih nabavki na LOT-ove ključna za osujećivanje namještenih tendera

Ugovorni organi u Bosni i Hercegovini sve više provode javne nabavke putem podjele na LOT-ove po robnim stavkama, srodnim robama, fazama izvođenja radova.

Ova praksa koja se već godinama uspješno provodi u zemljama Evropske unije jedna je od najefektivnijih mjera za racionalno trošenje javnog novca i osujećivanje "dilova" između ugovornih organa i protežiranih ponuđača.

Rajko Kecman, predsjednik Upravnog odbora udruženja "Tender" koje se zalaže za transparentno provođenje javnih nabavki, smatra da je podjela tendera na LOT-ove ključni antikoruptivni mehanizam za spriječavanje brojnih zloupotreba koje na kraju završavaju korupcijom.

"Ako se predmetna nabavka podijeli na LOT-ove, onda ugovorni organ dolazi u poziciju da dobije daleko veći broj ponuđača, i to je prva i najveća prednost. Druga bitna stavka jeste da podjela po LOT-ovima onemogućuje i druge mahinacije kao one kada ugovorni organ u tenderu navede fiktivne robe koje nikada neće nabavljati, kako bi unaprijed odabrani ponuđač naveo neprirodno nisku cijenu, koja može biti i do 70 posto manja od uvozničke ili proizvođačke", ističe Kecman.

On navodi da bi se brojne manipulacije izbjegle kada bi drugostepni kontrolni organi provjeravali sve navode iz žalbi, na što ih zakon obavezuje. Trenutno svaka odgovornost je prebačena na ugovorne organe, koji u ovom slučaju imaju otvoren prostor za namještanje tendera.

"Ugovorni organ može, ukoliko se nabavka ne dijeli na LOT-ove, da stavi 50 ili 100 robnih stavki, a među njima jednu robnu stavku koju ima samo jedan uvoznik. Pošto se nabavka ne dijeli na lotove, svaki ponuđač mora da podnese ponudu za sve robne stavke. Pošto taj jedan ponuđač tehnički zadovoljava sve uslove, on jedini može da učestvuje na tenderu", objašanjava Kecman.

"Filozofija kriminala", kako navodi Kecman, nastavlja se u daljnjoj tenderskoj proceduri, u kojoj po zakonu moraju biti dostavljene tri ponude. Kada minimun ponuda izostane i nakon ponovljenog objavljivanja poziva, ugovorni organ ide u pregovarački postupak bez objave.

"Zbog toga danas imamo situaciju da se 44 posto od svih potpisanih ugovora za javne nabavke odnosi na pregovaračke postupke bez objave", ističe Kecman.

Udruženje Tender zalaže se da se u bh. zakonodavstvo ugrade nove direktive Evropske unije za 2011. godinu, koje preproručuju da se nabavke dijele na LOT-ove po robnim stavkama, jer je upravo ta praksa korak do elektronskih javnih nabavki.

Prema izvještaju Tendera, 31 posto tendera u prvoj polovini 2012. godini bilo je podijeljeno na LOT-ove, što predstavlja veliki napredak u zaštiti javnih sredstava, posebno ako se ima u vidu da su se tek u posljednje četiri godine ugovorni organi počeli odlučivati za ovu praksu.

S druge strane, udruženje upozorava da je razlog zašto se više ugovornih organa ne odlučuje na podjelu jeste uputstvo Agencije za javne nabavke BiH o načinu objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki koje je na snazi od septembra prošle godine.

Primjena ovog uputstva dovodi do enormnog povećanja tekstualnog sadržaja predmetne nabavke u Službenom glasniku čak i do 10 puta, a isto toliko puta nepotrebno se povećavaju i troškovi ugovornog organa.

Primjera radi, jedan od kliničkih centara oglasio je predmetnu nabavku od 209 LOT-ova, na 36,5 stranica Službenog glasnika, čija je cijena po stranici 290 KM, što je ugovorni organ koštalo 10.585 KM. Još ako uzmemo u obzir dodatna oglašavanja, za potpisivanje ugovora, poništenja pojedinih LOT-ova, ponovno oglašavanje, eventualne ispravke obavještenja, ugovorni organ može da ima trošak i od 25.000 KM.

Nelogičnost primjene navedenog Uputstva, ističu u Tenderu, sastoji se u tome da 90 posto teksta u svakom LOT-u se ponavlja. To u značajnoj mjeri utiče da ugovorni organi vrše grupisanje roba o okviru LOT-ova, kako bi izbjegi nepotrebana plaćanja, ali i ugrozili efikasnost i ekonomičnost u pogledu postizanja najpovoljnije cijene većom konkurentnošću, učešćom većeg broja ponuđača.

N.Voloder