BiH: Turistički potencijal veliki, nedostaju vizija i ulaganja

Iako joj geografski položaj, izuzetne prirodne ljepote i kulturno-historijsko naslijeđe daju velike potencijale za razvoj turizma, ova grana privrede u BiH još uvijek nije ni polovično iskorištena. Razlog tome je nepostojanje vizije razvoja turizma, kao i nedostatak ulaganja.

Iako turistička sezona u glavnom gradu BiH traje tokom čitave godine, prvom polovinom sezone sarajevski turistički radnici su zadovoljni. U prvih sedam mjeseci u Sarajevu je zabilježeno za 50 odsto više noćenja u odnosu na prošlu godinu.

"Ono što turisti navode kao motiv za dolazak u Sarajevo je u najvećem postotku kulturno-historijsko nasljeđe. Zatim tu je i nedavna historija Sarajeva, koja ih intrigira", navodi glasnogovornica Turističke zajednice KS Asja Hadžiefendić - Mešić.

Najposjećenije mjesto u BiH, a možda i u regionu, je Međugorje. Vjerski turizam u ovo mjesto privukao je samo za šest mjeseci više od pola miliona turista. Predsjednik Turističke zajednice Međugorja Željko Vasilj ističe kako od vjerskog turizma u Međugorju velike koristi imaju i okolni gradovi u BiH, ali i primorski gradovi susjedne Hrvatske.

"Ostale destinacije, zapravo, mogu mnogo toga i naučiti od Međugorja, ali i ostale destinacije također i profitiraju od Međugorja. Nemojmo zaboraviti da Mostar i posjete Mostaru uveliko zavise od posjeta međugorskih hodočasnika", kaže Vasilj.

Pored Sarajeva i Međugorja, veliki broj turista, preko stotinu hiljada, posjetilo je turistička odredišta u Republici Srpskoj. Najviše njih privukla je bogata ponuda avanturističkog turizma, kaže Branka Mihajlović iz Turističke organizacije RS.

"Rafting, paraglajding, hajting, bajking, planinarenje, kanjoning i brojni drugi avanturistički sportovi samo su dio onoga što se izdvaja u bogatoj ponudi naših turističkih destinacija", nabraja Mihajlović.

Loša infratsrukturna rješenja, katastrofalna cestovna mreža, ali i nepovoljani zakonski okviri samo su neki od problema koji koče razvoj turizma, ali sa kojima se suočava većina turističkih destinacija u BiH. Iako se broj gostiju u Sarajevu povećao, Asja Hadžiefendić - Mešić tvrdi kako se ništa nije uradilo na zaštiti i razvoju turizma u Sarajevskom kantonu.

"U noćnim satima u Sarajevu, kao glavnom gradu BiH, nemamo nijednu mjenjačnicu koja radi. Ove godine se kao problem pojavio i mali broj autobuskih i željezničkih linija između Sarajeva i evropskih gradova. I dalje je nedostatak jeftinih aviokarata, odnosno kompanija koje nude jeftine avionske karte. I dalje je problem puteva, komunikacija. Nismo dobro iskoristili okolinu Sarajeva za kompletiranje turističke ponude", navodi ona.

Bez jedinstvene ideje o razvoju turizma

S druge strane, izmjene Zakona o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u FBiH iz 2003. godine dovele su turističke zajednice u nezavidan položaj. Naime, prema ovim izmjenama, turističke zajednice su stavljene pod kantonalne vlasti.

Željko Vasilj ističe kako ove izmjene samo štete turističkim radnicima.

"A to znači da svi glavni turistički prihodi - prihodi od boravišne takse i turističke članarine, ne zadržavaju se u mjestu koje ih stvara, nego svi ti prihodi idu i zadržavaju se 80 posto na računu županijske turističke zajednice, a 20 posto ide na Federalnu turističku zajednicu u Sarajevu", objašnjava Vasilj.

Još jedan od problema domaćeg turizma predstavlja i neuređenost tržišta, kaže ekspert za pitanja strateškog razvoja turizma Zoran Bibanović.

"Od kategorizacije hotela koje nisu adekvatne, od vodičke službe, svega onoga što je u obavezi države", ističe Bibanović.

Jedinstvena strategija razvoja turizma u BiH ne postoji. Entiteti imaju strategije, ali nisu usklađene, pa tako ni ne funkcionišu. Bibanović ističe kako se u ovoj državi sve odvija bez unaprijed definisanog cilja, pa tako i razvoj turizma.

"Pa ne znam ko ga razvija. Ono što se razvija, razvija se samo. Sve što se dešava, dešava se inicijativom pojedinaca ili grupa koji nađu svoj interes ili ulože kapital, ali to nije rezultat neke smišljene politike", kaže Bibanović.

Prema ranijim procjenama Svjetske turističke organizacije, BiH bi do 2020. godine trebala biti treća zemlja u svijetu po stopi rasta turizma. Dolasci stranih turista su se otprilike udvostručili tokom poslijeratnih pet godina. Uspjeh turističkih radnika rezultat je dobrih inicijativa pojedinaca, jer država nema jedinstvenu strategiju, ni politiku za promociju Bosne i Hercegovine kao jedinstvene turističke destinacije.