Mijo Mišić, tajnik Udruženja banaka BiH - Udar krize može se ponoviti, ali sa stravičnim posljedicama

Prvi udar krize koji je potkraj rujna i u listopadu pogodio bankarski sustav BiH uspješno je prevladan zahvaljujući brzoj reakciji nadležnih institucija, prije svega Centralnoj banci BiH. Posljedice su te više psihološke nego stvarne krize povlačenje depozita građana, rast kamatnih stopa i strožiji uvjeti kreditiranja. U ovoj se godini sigurno može očekivati drugi udar krize, koji će rezultirati otpuštanjem radnika, smanjenjem plaća i kupovne moći stanovništva.

U takvoj situaciji ni banke neće biti pošteđene jer će teže naplaćivati kredite, zbog čega će ih i opreznije plasirati. Da je takav scenarij izgledan, potvrdio je za BiH Lider Mijo Mišić, tajnik Udruženja banaka BiH, i, među ostalim, otkrio kako će se banke ponašati u takvoj situaciji.

• Kakvo je trenutačno stanje kad je riječ o poslovanju banaka?

- Logično je očekivati da će zbog utjecaja recesije nakon određenog razdoblja pasti kupovna moć, smanjit će se plaće i počet će se otpuštati radnike. Isto je tako logično da će zbog toga i rizik povrata, odnosno otplate kredita, biti veći i da će doći do određenih poremećaja. Banke će u takvoj situaciji činiti sve da ne izgube klijente i rješavat će probleme koji imaju perspektivu ili su tržišno opravdani. Vjerujem i da će biti rigorozne i postrožiti mjere kad je riječ o procesuiranju neurednih platiša i onih koji ne vraćaju kredite. Ne možemo od banaka očekivati da se bave socijalnim aspektima krize. Sigurno je da će one koje su društveno odgovorne pronalaziti mjere, procjenjivati, selektirati da se ne bi dogodili najteži slučajevi. Novih će kredita teško biti ako se u gomili neurednih ne provede efektuiranje. Cijeli će ciklus biti otežan.

• Pojedine banke iz okruženja najavljuju odgodu otplate kredita. Možemo li takvo što očekivati od banaka u BiH?

- S obzirom na misiju banaka, na ono što moraju raditi i funkciju koju obavljaju, ne možemo očekivati da provode socijalne programe i omogućuju duge odgode. Vjerojatno će biti razumijevanja, korekcija i razmatranja, ali ni u kom slučaju to nisu principi prema kojima banke posluju.

To, na kraju, nisu ni standardi prema kojima se mogu ponašati. Banke u sadašnjoj situaciji neće moći odgovoriti nekim očekivanim zahtjevima, pozivima i apelima koji će im se upućivati. One će u tom slučaju biti pogrešna adresa. Prava su adresa vlasti. Zato postoje institucije, država, socijalni programi i određene rezerve uz čiju pomoć treba intervenirati da bi se što bezbolnije prebrodilo tu krizu. Ima dosta dobrih projekata kojima treba konkretno pristupiti i dobro se pripremiti upravo za drugi val krize, koji može imati strašne posljedice, prije svega na najsiromašnije.

• Je li točna informacija, koja se ovih dana pojavila u pojedinim medijima, da banke već sada imaju problema s likvidnošću i da im nedostaje 400-tinjak milijuna KM, ponajviše za privredu?

- Mi u Udruženju banaka BiH ne znamo odakle taj podatak i tko ga je mogao izmisliti. Takva statistika ne postoji. Tim se podatkom šalje vrlo loša poruka. Normalno je da su u ovoj situaciji izvori novca smanjeni, neki su i presušili, i da, zapravo, neće biti većih ili velikih mogućnosti za nova investiranja te da su u bankama u proceduri uvijek stotine milijuna konvertibilnih maraka zahtjeva. Logično je da su u ovakvoj situaciji banke pooštrile kriterije i procedure. Neke su u posljednje vrijeme potpuno prestale s kreditiranjem, neke nisu, a neke iskorištavaju sadašnju situaciju. Taj podatak nije u skladu sa stvarnošću i ne znam njegove ciljeve. To nam smeta i ne treba nam. Filozofiju pristupa krizi treba promijeniti.

• Imate li informacije o tome da građani BiH depozite oročavaju u susjednim zemljama?

- Ta se informacija pojavila u javnosti, ali nismo je mi plasirali. Mi smo samo potvrdili njezinu mogućnost. Dva su razloga zašto je to moguće. Prvi je da je tek nedavno prihvaćen Zakon o povećanju osiguranih depozita na 20.000 KM. Građani to znaju. Druga je stvar što je osigurana svota od 20.000 KM, a u okruženju je to 50.000 KM ili više, što znači da ima argumenata da se građani i tako ponašaju. Nemamo podatke o kolikom je obujmu riječ. Međutim, to je signal nadležnim institucijama da brže rješavaju takve probleme i da se, možda, nešto mora promijeniti kako bi se u budućnosti spriječilo taj proces.

• Što očekujete da vlasti naprave kako bi ublažile posljedice krize?

- Mi smo uvijek blago u krizi, što je u današnjoj situaciji naša prednost. Općenito, svi moramo trošiti manje, i to bar 20 posto, više raditi i proizvoditi. Ne treba od krize praviti filozofiju. Država ponajprije mora bolje primjenjivati zakonske akte - mora se uvesti financijska disciplina i sva pravosudna, inspekcijska i druga tijela moraju postati efikasnija. Nadalje, neke zakonske propise i regulative treba prilagoditi kako bi se postiglo kratkoročne efekte koji dalje mogu potaknuti pozitivne procese. Deficit, koji će ove godine dostići deset milijardi KM, jedan je od problema koji se što prije mora riješiti. Za to ne treba mnogo birati ni mjere ni sredstva ni metode.

Mjesto događanja mnogih stvari kad je riječ o krizi moraju biti parlamenti, a zatim izvršna vlast koja mora brzo i efikasno djelovati. Moramo shvatiti da nam vrijeme ne ide u prilog i da je ovo za nas čak izazov i prilika. Ja bih tako prilazio krizi.

Razgovarala: Jasmina Šehić

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih