
27.01.2011 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba

Pokušate li u BiH planirati razvoj i mjeriti učinkovitost marketing i komunikacijskih kampanja, brzo ćete ostati na pustom ostrvu, a mnogi će vas pokušati ušutkati tezama da je nemoguće izmjeriti i da nema potrebe "sve je super, čemu takvo razmišljanje?".
Ako se pak osvrnemo samo na Hrvatsku, možemo zaključiti da se ljudi u oblasti oglašavanja i komunikacija intenzivno bave istraživanjem i predviđanjem trendova kako bi mogli kvalitetno planirati i mjeriti učinkovitost kampanja i evaluirati koliko su odabrane strategije dobre.
Oglašivačko tržište u Hrvatskoj se mjeri oko 454 mil EUR, FRC (AGB Nielsen), u Srbiji oko 2,230 mil EUR, FRC (AGB Nielsen), a bh. tržište 284 mil EUR, FRC (MiB 2010). Iako naši potrošači i kompanije nisu manje vrijedni ili "zaostali u razvoju" ipak su uskraćeni za razvoj slobodnog promišljanja i kvalitetenog izbora.
Usudimo li se prognozirati tržište oglašavanja i komunikacija u 2011. u BiH, po onom što najavljuju oglašivači, vidimo da nema inovativnih i smjelih ideja, želje da se nešto promijeni i snažnije uloži u bijeg od tradicionalnog. Trendovi u oglašavanju u BiH u narednom periodu se neće nimalo promijeniti.
Zapreke tome su mnogostruke, od toga da oglašivači žele uložiti samo onoliko koliko će imati rezultata da se zadrže na već postojećoj razini, do toga da su agencije "zarobile" u oprobanim klasičnim medijskim kanalima i pukom preživljavanju.
Oglašivači traže od agencija da komuniciraju s više potrošača uz niže troškove, a agencije ne mogu da se razvijaju ako ne ostvaruju profit koji im to omogućuje.
Kako dobiti bolje i više za najmanje novca? Da li je to jedini izlaz?
Bez obzira kako na to gledale obje strane, danas trebamo nove formule za uspjeh. Tržište je nemilosrdno, potrošači imaju kontrolu nad brandovima, više nisu pasivni konzumenti reklamnih poruka. Žele da učestvuju, da se pitaju i budu dio priče. S druge strane ubrzan napredak u tehnologiji postavlja nove zahtjeve pred kreativne agencije, jer moraju brže reagirati hvatajući korak s zahtjevima tehnološkog napredka.
Razvojem tehnologija oglašivači su u rukama potrošača, i ne smiju ih nikako ignorisati, jer njihov glas je vazan i danas se čuje. Zato mislim da ranije formule koje su koristile kompanije i agencije vise ne vrijede. Kompanije sada trebaju komunikacijske agencije koje pored kreativaca imaju komunikacijske eksperte koji prate trendove i tehnologije, otvaraju nove načine i područja komunikacija.
Čemu sve to vodi?
Ako ne potičemo kreativnost i nove kanale komuniciranja, ostajemo zarobljeni u već viđenom. Ako je komunikacija predvidiva, već viđena, nama iznenađenja. Kad nema iznanađenja nije ništa novo. Ništa novo nema nove vrijednosti. Znamo da nova vrijednost produljuje život, a i to da nisu svi rođeni uspjeli preživjeti.
Kreativne snage se moraju oslobađati. Tu je i uloga oglašivača koji će malo riskirati I poticati agencije da inoviraju. Bez inovacija sve ostaje na istom, ulaganja u marketing biće uzaludna, a samo će patiti brandovi koji će tapkati u mjestu.
Povjerenje u plaćeno oglašavanje pada, kupci su postali pametniji.
PR se sve više prepoznaje u BiH, njegova funkcija, u stvari, upravlja reputacijom jedne kompanije, a samo jaka reputacija kompanije ukazuje na to koliko su neki proizvodi ili usluge korišteni I kakvu percepciju o njima imaju kod potrošača.
Okolnosti se mijenjaju, potrošači se kreću, informišu, reputacija je u većem riziku na tržištu, pogotovu danas zato što se loše vijesti i netačne informacije šire kao požar kroz nove i tradicionalne komunikacijske kanale. Ovi trendovi koji itekako utiču na reputaciju i vrijednost kompanija jasno ukazuje na stvarnu potrebu za strateško komuniciranje i plan. Čak i najjednostavnija komunikacijska strategija će doprinjeti kvalitetnijem radu jer i najjednostavniji plan je bolji nego nikakav plan.
Društvene mreže i mediji će po popularnosti i dalje brzo rasti u BiH u narednom periodu, ali u godini WikiLeaks-a, korporativna transparentnost brzo postaje stvarnost, bilo da to želimo ili ne.
piše: Vesna Beganović, CEO, Via Media
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.