Predstavljen minhenski sajam BAU 2013: Očekuje se dolazak i izlagača iz BiH

Sadržaji jednog od najvećih svjetskih sajmova građevine, arhitekture, građevinskih materijala i sistema "BAU 2013." koji će se održavati od 14. do 19. siječnja/januara 2013. u Minhenu predstavljene su danas u organizaciji Predstavništva njemačke privrede u BiH (AHKBH) u Sarajevu.

Sajam će se održati na prostoru novog Minhenskog sajma u organizaciji Messe München International, a na njemu se očekuju i posjetitelji i izlagači iz BiH.

Prema riječima Markusa Sporera, referenta projekta BAU 2013, na sajmu očekuju oko 2.000 izlagača. Kaže da su već dosegli svoje limite jer se nalaze na 180.000 m2 (17 paviljona) te da ne postoji više mogućnost za rast, a potražnja je znatno veća od raspoloživog prostora. Koliki je interes pokazuje i činjenica da je Sajam već od 2005. trajno rezerviran i da je na listi čekanja čak 400 kompanija.

"Naš razvoj je dosegao novi vrhunac u 2011. Sa 2058 izlagača iz 46 zemalja ostvaren je novi rekord. Udjel stanih izlagača je iznosio 26 posto što je bilo više nego ikada do tada", navodi Sporer. I broj posjetitelja je u 2011. povećan i to za 61 posto. Oko 25 posto tih posjetitelja je bilo iz inozemstva.

Cilj im je, prema njegovim riječima, 2013. godine preći broj od 235. 000 posjetitelja.

U 2011. najveći broj posjetitelja je osim Njemačke dolazio iz Austrije, Švicarske, a tu je i Italija i Turska, a primjetan je sve veći porast posjetitelja iz Turske i Rusije. Sporer je istaknuo da su na sajmu "BAU 2011" bila 362 posjetitelja iz BiH, a da ih se najmanje toliko očekuje i ove godine.

Slična je situacija i sa izlagačima. Njemački izlagači su naravno na vrhu ljestvice a slijedi ih Austrija, Italija i Švicarska. Kina je jedina od država izvan Europe koja se potpuno etablirala među prvih deset zemalja, navodi on.

Također za izlagače će 2013. biti postavljene četiri osnove teme vodilje. To je"Održivost" koje se odnose na održivu i odgovornu gradnju, te "Gradnja prilagođena svim generacijama" koja postaje važnija kako u Njemačkoj tako i u čitavoj Europi. Tu je i tema "Energija 2.0." koja će biti posvećena energetskoj efikasnosti. Naime, u Europi se oko 40 posto energije troši na grijanje u zgradama, te je zbog toga energetska efikasnost već godinama veoma važna tema. Tako da će ovaj sajam biti upriličena predavanja o budućnosti snabdijevanja zgrada energijom i tehnološkim inovacijama koje prate taj proces.

Četvrta tema je, prema Sporerovom mišljenju, jedna od najaktualnijih danas, a to je "Razvoj gradova u 21. stoljeću". Naime, danas više od polovice stanovništva živi u gradovima, a trend je da će taj postotak rasti i do 75 posto. Zbog toga su tu veliki izazovi koji se odnose na buduću gradnju, prometnu infrastrukturu te snabdijevanje energijom. Zbog toga će biti govora o budućem izgledu gradova.

Sajam okuplja najveći broj arhitekata i projektanata na svijetu, a ono što je zanimljivo je i da se na njemu svake druge godine predstavljaju inovativna rješenja čak prije nego krenu na tržište.

Prijavljene i bh. firme

Predstavnik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Tarik Kovač istakao da je u organizaciji Komore, uz financijsku podršku USAID FIRMA Projekta, na predstojeći BAU sajam prijavljeno četiri firme iz BiH, te da postoji još izlagača iz BiH koji nastupaju samostalno.

U ime organizatora današnje prezentacije, šefica Predstavništva njemačke privrede u BiH Žana Gojačić kazala je da je AHKBH kontakt biro u BiH za Minhenski i Berlinski sajam. Istaknula je također da će oni ove godine sudjelovati na Minhenskom sajmu kako bi bili što bliže njemačkim firmama i predstavili im podatke o BiH. Spomenula je i činjenicu da je prethodnih godina vidljivo smanjuje debalansa u vanjskotrgovinskoj razmjeni između BiH i Njemačke i da je osim uvoza BiH sve više počela izvoziti u Njemačku.

Gojačić je navela da predstavništvo predstavlja pouzdan izvor informacija o bh. tržištu u Njemačkoj i da informira njemačke poduzetnike o šansama i potencijalima u BiH, kao i da usko sarađuje s Veleposlanstvom Njemačke u BiH, Udruženjem za unapređenje njemačko-bh. privrednih odnosa te drugim institucijama.

Danijela Kozina