RS planira djelimičnu liberalizaciju tržišta auto-osiguranja

Tržištu osiguranja RS neminovno predstoji proces liberalizacije cijena auto-osiguranja, ali će to biti dugotrajan proces koji će zahtijevati ispunjenje brojnih preduslova, ističu u Agenciji za osiguranje RS.

Regulator tržišta osiguranja u objavljenoj analizi navodi da bi za RS u prvoj fazi bio prihvatljiv model djelimične, odnosno postepene liberalizacije cijena, koja bi zamijenila sadašnji administrativno nametnuti premijski sistem kojeg značajan broj osiguravajućih kuća godinama krši kroz davanje nelegalnih popusta.

Djelimična liberalizacija, prema zamisli regulatora, podrazumijeva propisivanje minimalnih premija osiguranja na nivou trenutnih iznosa tehničkih premija koja bi mogla biti i uplaćivana na poseban žiro račun osiguravajućeg društva. Na taj način bi svako društvo samostalno povećavalo minimalni iznos premije u zavisnosti od efikasnosti u poslovanju i tehničkog rezultata (odnos šteta i premije), pri čemu ne bi bilo dozvoljeno smanjenje premije ispod minimalne.

Agencija za osiguranje RS u tom slučaju ne bi odobravala dostavljene cjenovnike nego bi samo provjeravala usklađenost sa zakonskim propisima, te bi mogla nalagati njihove izmjene u skladu sa principima iz direktiva Evropske unije.

Regulator bi, pak, odredio obavezne faktore rizika koji moraju biti sastavni dio tarife osiguranja, dok bi zakonski bili utvrđeni elementi ugovora o osiguranju, što bi vodilo stvaranju okvirnih uslova osiguranja. Zakonom bi takođe, napominju u Agenciji, bio utvrđen i prelazni rok za liberalizaciju cijena u skladu sa direktivama EU, s tim da se dinamika može vezati za pristupanje EU ili ranije.

Pored izmjene zakonskih propisa, liberalizacija cijena u RS bi, između ostalog, zahtijevala i uspostavljanje modaliteta nadzora filijala društava iz FBiH od strane regulatora u RS, kako bi se izbjegla opasnost od dampinga.

Saša Čudić, potpredsjednik Udruženja osiguravajućih društava RS i direktor banjalučkog "Dunav osiguranja", kaže da je neophodno suzbiti postojeću nelojalnu konkurenciju u obaveznom osiguranju od autoodgovornosti, a da je liberalizacija cijena jedna od mogućnosti.

"Liberalizacija može imati uspjeha ukoliko bi Agencije za osiguranje nakon njenog uvođenja vršila stalni nadzor i kontrolu tehničkih rezervi i kapitala osiguravajućih društava i energično djelovala u slučaju njihovog ugrožavanja", smatra Čudić.

Ocjenjuje da bi taj proces izvjesno doveo do gašenja manjih osiguravajućih kuća i eventualno do spajanja pojedinih društava u cilju zaštite kapitala i tehničkih rezervi.

"To je u ovom trenutku možda i jedino moguće rješenje kako bi u RS, umjesto nelojalne konkurencije, dobili pravu tržišnu utakmicu u kojoj bi opstali najsposobniji", istakao je Čudić.

Grci upropastili tržište

Evropske zemlje imaju različita iskustva u postupku liberalizacije tržišta auto-osiguranja.

Kao negativan primjer izdvaja se Grčka, koja je taj proces započela 1995. da bi u nekoliko godina oko dvadesetak osiguravajućih društava zapalo u probleme sa solventnošću, koja je većinu odvela i u stečaj. Država je morala da interveniše da bi se sanirale sve posljedice.

Pozitivan primjer je, pak, Slovenija u kojoj su pojedina društva nakon liberalizacije cijena 1999. unaprijedila marketing i uvela nove proizvode u cilju održavanja tržišnog učešća.

Hrvatska je specifična po tome što su gotovo sva društva regulatoru dostavila tarife slične ili identične onim iz perioda regulisanih cijena, te je nastavljena praksa davanja dodatnih popusta kroz različite oblike, što je regulatora dovelo u prijašnju poziciju nadzora u primjeni tarifa.

U Srbiji je donesen novi zakon koji predviđa prelazni period za postepenu liberalizaciju do pristupanja u EU. Uvedena su i ograničenja za posredničku proviziju, što je teško kontrolisati, a suprotno je konceptu liberalizacije kojem se teži.