Prognoze EBRD-a: Pad domaće potrošnje i privrednih aktivnosti

Ekonomija BiH je posljednjih nekoliko godina bila relativno stabilna, ali je domaća potrošnja i dalje usporena, uglavnom zbog fiskalnih mjera štednje, pada doznaka iz inostranstva i sporog rasta kreditnih plasmana, ukazuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Ta banka sa sjedištem u Londonu u osvrtu na BiH u novom tromjesečnom pregledu navodi da pokazatelji visoke frekventnosti ukazuju na znatna ovogodišnja slabljenja u bh. privredi, što je uticalo i na javne finansije.

Kako napominju, novoodobreni stand by aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) od 520,6 miliona dolara obezbijediće ublažavanje posljedica spoljnih udara iz tekuće krize evrozone, a biće značajan i za važne strukturalne reforme. EBRD je u svjetlu toga smanjio julske projekcije ekonomskog rasta BiH u ovoj godini, sa 0,3 odsto na minimalnih 0,1 odsto, kao i za 2013. godinu u kojoj je umanjio prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) sa 0,6 na 0,4 odsto.

Domaći ekonomisti ukazuju da je ovogodišnja prognoza EBRD-a za BiH nešto povoljnija od MMF-ove u kojoj se očekuje potpuna ekonomska stagnacija naše zemlje, kao i pojedinih bankarskih grupacija koje vjeruju da ćemo zapasti u recesiju.

Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS - SWOT kaže da je za naše građane suštinski nebitno da li će BiH u 2012. ostvariti minimalni realni rast BDP-a ili pasti u blagu recesiju, ocjenjujući da je više riječ o psihološkom momentu. "Jedan od ključnih uzroka postojećeg ekonomskog stanja je činjenica da smo slaba i mala privreda koja je značajno podložna spoljnim uticajima. BiH je kao bolesnik sa prehladom i niskim imunitetom kojeg onda još zahvati virus, što je u ovom slučaju kriza u eurozoni", istakao je Todorović.

On smatra da BiH nema unutrašnjih kapaciteta da se izbori sa spoljnim uticajima, prije svega zbog finansijskog sektora koji je u dominantnom stranom vlasništu i usljed nepovoljne privredne strukture. U svjetlu toga ukazuje da su pojedine banke već najavile povećanje kamata na kredite, što će se, ocjenjuje, negativno odraziti na ionako nejaku privredu.

Ekonomisti EBRD-a navode da će evropske zemlje u tranziciji preživjeti još jednu izazovnu godinu prije nego što u njihovim ekonomijama počne bilo kakav stvarni oporavak.

U izvještaju su revidirali nadolje prognoze rasta za Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju koje su i dalje u recesiji. Za Srbiju i Hrvatsku se očekuje povratak skromnom rastu iduće godine, dok je za Sloveniju prognozirano slabljenje od 2,5 odsto u 2012. i dva odsto u 2013. Kako navode, kriza u eurozoni i dalje negativno utiče na ekonomske pokazatelje u regionu u kojem posluje EBRD, ali su nedavne mjere Europske centalne banke, kao i koraci ka stvaranju bankarske unije donekle smanjili prijetnje rastu.

Privreda zemalja regiona u kojem posluje EBRD ostvarila je u prvoj polovini ove godine manji rast nego u drugoj polovini 2011, pri čemu je rast primjetno usporen u centralnoj Europi, baltičkim zemljama i jugoistočnoj Europi.