Tvrtka Grioss iz Gruda: Zbrinjavanje opasnog otpada prioritet

Zbrinjavanje opasnog, ali i neopasnog otpada u BiH će uskoro biti tema kojoj će se puno više pažnje posvećivati kako bude tekao proces pridruživanja EU koja je rigorozna po pitanju ispunjavanja ekoloških stadarda.

Kako je prepoznata važnost ekološkog zbrinjavanja ovog otpada pokazuje i primjer tvrtke Grioss iz Gruda koja se bavi zbrinjavanjem, odnosno privremenim skladištenjem opasnog i neopasnog otpada.

"Budući da smo snabdijevali tržište BiH akumulatorima, mazivima, auto gumama, i auto kozmetikom poznatih tvrtki koje nude kvalitetne i sigurne proizvode kao Varta, OMV i Cooper uočili smo i potrebu zbrinjavanja istih", opisala nam je Daniela Bušić, direktorica ove kompanije, kako su se odlučili za pokretanje ovog segmenta poslovanja.

"Uočivši prave potencijale poslovanja i potrebe tržišta, odlučili smo se krenuti s razvojem ekološkog sustava za sakupljanje i zbrinjavanje istrošenih olovnih akumulatora", priča ona.

No, tu se nisu zaustavili. Krenuli su i s razvojem sustava za zbrinjavanja rabljenih ulja i nauljenog čvrstog otpada, kemijskog otpada, boja i lakova, otapala, transformatora i kondenzatora s PCB-em, elektroničkog otpada, građevinskog otpada onečišćenog azbestom ... Za ovu djelatnost posjeduju i dozvolu Federalnog ministarstva okoliša i turizma za skladištenje i zbrinjavanje opasnog otpada prema katalogu od ključnog broja 01 00 00 do 20 00 00.

Bušićeva ističe da je problem što u BiH nema postrojenja za tretman opasnog otpada, kao i odlagališta. "Tako da je izvoz u zemlje EU koje posjeduju certificirane pogone za zbrinjavanje još uvijek jedini sigurni i ekološki način zbrinjavanja te vrsta otpada", kaže ona.

Naglašava da velike količine otpada, osobito onog opasnog, naslijeđene iz prethodnih vremena, a i poslije ovog rata, predstavljaju veliku ekološku opasnost.

O tome postoji li ekološka svijest građana/kompanija da otpad predaju u ruke kompanije koje su specijalizirane za njegovo zbrinjavanje, kaže da zakonski propisi, kontrole provedbe tih propisa i vjerojatno i ekološka svijest obvezuju vlasnike opasnog otpada na ekološko zbrinjavanje.

"Vlasnici opasnog otpada, koji sami mogu financirati zbrinjavanje , pozivaju tvrtke koje posjeduje dozvolu za tu djelatnost putem javne nabavke usluga ili direktnim zahtjevom", opisuje nam ona.

Kaže da ih i građani često zovu tražeći informacije kako zbrinuti staro računalo, stari olovni akumulator misleći da država daje naknade operatorima postupanja s opasnim otpadom.

"Nažalost, još uvijek nemamo kvalitetno rješenje odvojenog skupljanja komunalnog otpada. Moramo svi sudjelovati, svaki na svoj način, u uspostavi sustava sakupljanja otpada radi zbrinjavanja, zaštite okoliša i zdravlja ljudi", ističe ona.

Što se tiče budućih planova iz oblasti upravljanja otpadom kaže da im je cilj iskoristiti dugogodišnje iskustvo u postupanju s opasnim otpadom, te uspostaviti obradu otpada od kondicioniranja, miješanja opasnog otpada do stabilizacije i solidifikacije.

Zakonska regulativa

Inače, uz FBiH je upravljanje otpadom zakonski uređeno. Postoje zakoni, pravilnici i uredbe koje propisuju pravila postupanja s otpadom.

Zakon o upravljanju otpadom je uredio sve kategorije otpada, osim radioaktivnog otpada, plinova ispušteni u zrak i otpadnih voda i sve aktivnosti u upravljanju otpadom od operacija do postrojenja.

Prema njemu je svako poduzeće dužno izraditi plan upravljanja otpadom iz kojeg se vidi količina i vrsta otpada koji se proizvodi. Također, plan mora sadržavati i mjere kojima će se smanjiti proizvodnja otpada i ponovno korištenje ili reciklaža, kao i način konačnog zbrinjavanja.

"Proizvođači opasnog otpada moraju razdvajati otpad, skladištiti ga u eko ambalaži, označiti i odlagati na posebna mjesta predviđena za skladištenje opasnog otpada, a zatim predati na konačno zbrinjavanje tvrtkama koje su certificirane za tu djelatnost", kaže Bušićeva.

Djeci trebamo ostaviti čist okoliš

Briga za zdrav i očuvani okoliš sve više dobiva na težini, te se svojim značenjem izjednačava sa društvenim i ekonomskim parametrima poslovanja. Pravo na zdrav i okolišno prihvatljiv okoliš je jedno od osnovnih prava svakog ljudskog bića.

"Pristupanje EU, zakonski propisi koji prate upravljanje otpadom, a i ekološka svijest su nam dodatna snaga da vjerujemo da ćemo opstati u ovoj djelatnosti.Osim toga moramo misliti na svoju kao i budućnost naše djece", kaže Bušićeva.

D.K.