Peljto: Domaća građevinska operativa izgubila dah

Hidrogradnja.d.d. Sarajevo posluje u vremenu i okruženju koje je vrlo teško za građevinarstvo, a sa aktuelnom recesijom koja traje još od 2009. godine i evidentnim obustavljanjem investicija na skoro svim nivoima, smanjenjem kreditnih potencijala banaka, skoro potpunim ukidanjem kredita za investicionu izgradnju, očekuje nas još teže vrijeme za građevinarstvo, izjavio je za Fenu direktor ove kompanije Džemaludin Peljto.

Domaća operativa, prema njegovim riječima, izgubila je dah i u konkurenciji sa inostranim kompanijama nema konkurentnu moć za dobijanje novih poslova. Uglavnom su to poslovi iz tzv. "druge ili treće ruke".

"Tako će i Hidrogradnja sigurno morati tražiti svoje mjesto, makar i kao kooperant, kod realizacije novih dionica autoputa južno od Vlakova i sjeverno od granice sa Hrvatskom u Hercegovini koji su već u fazi potpisivanja sa inostranim kompanijama", istakao je Peljto.

Svoje mjesto Hidrogradnja, kako je dodao, sigurno mora tražiti i u svom osnovnom biznisu pri realizaciji projekata u razvoju energetskog sektora u kojem očekuje najozbiljniji "kolač", obzirom da je praktično jedina kompanija koja u tom dijelu investicione izgradnje ima odgovarajuće reference.

Nekada je Hidrogradnja gradila mostove, puteve i hidroelektrane širom svijeta, a danas je stanje u ovoj firmi opterećeno teškom socijalnom problematikom i velikim obavezama prema radnicima i Fondu PIO, stotinama tužbi radnika te nemogućnošću dobijanja poslova na projektima u BiH, posebno na Koridoru Vc gdje je dosad kompanija dobijala uglavnom manje profitabilne poslove kao podizvođač.

Aktuelni projekti Hidrogradnje u fazi izvođenja su: Sarajevska obilaznica, dionica Butila-Brjješće-Stup (LOT 2A i LOT 2B) kolektor; izgradnja petlje Butila, pravac Briješće - desni most (LOT1); Petlja Šićki Brod (LOT 2); autoput Vc, dionica Drivuša - Gorica; izgradnja sarajevske obilaznice Butila - Briješće - Stup; tunel Vijenac; Sarajevska obilaznica, dionica Butila - Briješće - Stup, petlja Butila (LOT 1), te autoput Vc, dionica Počitelj - Bijača, sekcija Kravice - Bijača.

Državne kompanije kakva je Hidrogradnja, kaže direktor Peljto, opterećene su nemogućnošću da ispune sve obaveze kolektivnog ugovora i već se aktiviraju tužbe radnika koje sa sudskom praksom dosuđenih tužbi u korist radnika sa vrijednostima više od 30.000 KM po radniku, dovode Hidrogradnju u potpunu blokadu.

"Tekuća nelikvidnost je na ovaj način uvećana i uz već velike stvorene obaveze značajno će ugroziti daljnje poslovanje", kazao je Peljto.

Obzirom na potrebu dovođenja Hidrogradnje na kapacitete koji su u skladu sa ponuđenim investicijama, kako je dodao, potrebno je iznaći adekvatna rješenja jer se oni moraju rješavati kroz umirovljenje u što većem broju (za one uposlenike koji ispunjavaju uslove), a po potrebi će se tretirati kao tehnološki višak, za što su potrebna dodatna finansijska sredstva koja Hidrogradnja.d.d. Sarajevo ne može naći u tekućem poslovanju.

"Država je u 2011. intervenisala putem dodjele namjenskog kredita, ali kredit se vrlo ubrzano mora vratiti, pa se rješenja moraju tražiti i u naplati starih potraživanja ili u prodaji dijela imovine kako ne bi došlo do eskalacije socijalnog problema u preduzeću", napomenuo je Peljto.

On je kazao da je nesporan doprinos države u dosadašnjem periodu kod provođenja akcija u rješavanju uposlenika koji odlaze u penziju. Vlada, odnosno resorno ministarstvo je, prema njegovim riječima, imalo `sluha`, te je grantovima obezbijedilo povezivanje staža u PIO-u za dio ove kategorije uposlenika.

"Veliku enigmu u rješavanju problematike Ijudskih resursa čini konstantan broj invalida rada. Naime, starosna struktura i priroda građevinskog posla regrutuje konstatnan priliv invalida rada čiji je angažman za građevinske poslove nemoguć", kazao je Peljto dodajući da je konačno rješenje njihovo penzionisanje u starosnu ili tzv. invalidsku penziju.

"Tu je potrebno da se državni organi angažuju da nađu modus za prestanak radnog angažmana u Hidrogradnji za određen broj uposlenika koji su invalidi rada sa invaliditetom koji onemogućuje bilo kakav rad u građevinarstvu. Također se smanjenje radne snage treba tražiti u rješavanju tehnološkog viška u tzv. administrativnim poslovima", dodao je Peljto.