Počeo međunarodni simpozij o fiskalnom okviru i održivom razvoju u BiH: Reforme glavna pretpostavka izlaza iz krize

Provođenje strukturalnih reformi jedna je od glavnih pretpostavki za ispunjenje pozitivnog razvojnog scenarija u Federaciji u ovom turbulentom vremenu, kazao je danas federalni premijer Nermin Nikšić na otvorenju 13. međunarodnog simpozija pod nazivom "Fiskalni okvir i održivi razvoj" koji organizira revizorska kuća Revicon.

Zbog toga je, navodi, Vlada svoje aktivnosti usmjerila na poboljšanje konkurentnosti, restrukturiranje poduzeća i pojedinih industrija, efikasniji proces privatizacije i poboljšanje koorporativog upravljanja u kompanijama u kojima FBiH ima udjele. Pored toga, Nikšić navodi, da je intenzivirana realizacija investicijskih projekta u infrastrukturi i energetici što također predstavlja značajan razvojni poticaj.

"Samo u protekla dva mjeseca potpisani su ugovori za izgradnju autoceste vrijedni gotovo 400 milijuna KM što je respektabilan iznos i za mnogo veće države i jače ekonomije", kazao je Nikšić. Poduzeće Autoceste FBiH imaju više od 600 milijuna KM ugovorenih poslova, a taj iznos će se i povećavati, navodi premijer.

Ističe također da će vladin sektor, ako se ovim investicijama dodaju i one koje planiraju u ovoj godini obje Elektroprivrede i oba telekom operatera u Federaciji, u različite projekte investirati oko milijardu maraka. Taj iznos bi bio i veći da je politička situacija stabilnija i da nemamo trzavice oko usvajanja proračuna, i da je postignut dogovor oko korištenja IPA fondova itd., naveo je on.

Jedan od uvodničara bio je i guverner Centralne banke Kemal Kozarić, koji je izrazio nadu da će najavljene aktivnosti Vlade biti i urađene jer, kako kaže, bez razvoja realnog sektora i podrške domaćim biznismenima nema ni razvoja.

Iznio je i podatak da je stopa rasta u prošloj godini u BiH bila 1, 6 posto te da takav rast očekuju i u ovoj godini. Kaže da ove stope nisu dovoljne da bi i građani osjetili boljitak. "Sigurno je da će trebati vremena da se vratimo na pred kriznu stopu rasta. Ipak, vjerujem da su bolja vremena pred nama", naveo je guverner.

Što se tiče kreditnog rejtinga , kazao je da je glavni razlog njegovog pada proračunski deficit koji je takav da predstavlja veliki izazov za vlade. To je sigurno problem sa kojim će se vlada morati uhvatiti u koštac, naveo je on. Osvrnuo se i na problem servisiranje vanjskog duga koji je, kako kaže, bio problem koji je bio ničim izazvan jer smo imali sredstva na računu. Smatra da u razdoblju koje je pred nama svi moraju raditi na tome da se navedena situacija poboljša i da se izvrše određene reforme te da se rejting popravi. Navodi i da ovaj pad ima automatski utjecaj na zaduživanje naših banaka na zaduživanje u inozemstvu, na kreditni rizik zemlje, na visinu kamatnih stopa.

Ante Krajina, federalni ministar financija, naveo je da i kreditni rejting i gospodarska kriza o kojima je već govoreno reflektirati ili su se već reflektirali na proračun. Kao glavne makroekonomske izazove koji stoje u narednom razdoblju pred Vladom naveo je visoku razinu javne potrošnje, deficit proračuna, relativno visok javni dug i ograničen kapacitet javnih prihoda.

Danas je održan i aktualni trenutak u kojem su federalni i županijski ministri i direktori Autocesta FBiH i Elektroprivrede odgovarali na pitanja sudionika simpozija. Ova praksa je uvedena po prvi put i polučila je izuzetan interes. Naime, pitanja je bilo toliko mnogo da je vrijeme trajanja prvog dijela simpozija produženo, a koliki je interes za odgovor predstavnika vlasti bio pokazuje i činjenica da je nekoliko sala u kojima je bio prijenos simpozija ostalo i dalje puno, iako je u to vrijeme bila predviđena pauza za ručak. Premijer Nikšić je pozvao sudionike da se, ukoliko imaju sugestije za bilo koje od pitanja koji su se pojavili tijekom današnjeg dana, da ih slobodno iznesu ili pošalju Vladi.

Tijekom današnjeg dana održani su i paneli na kojima je bilo govora o porezima i situaciji u javnom sektoru, a sutra, drugog dana simpozija, predviđeno je održavanje panela na kojima će biti govora o računovodstvu i reviziji, te bankarstvu i financijskim tržištima.

Danijela Kozina