Hrvatske firme sele proizvodnju u BiH?

Ulaskom u EU, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA). To će joj nanijeti ogromnu štetu u međunarodnoj trgovini, pri čemu će najviše profitirati BiH, tvrde brojni privrednici, javlja Deutsche Welle.

Naime, zemlje CEFTA-e uvest će nove ili povećati postojeće carine na robu uvezenu iz Hrvatske zbog čega su neke hrvatske firme najavile preseljenje proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu. Time će Hrvatska izgubiti dodatnih 4.000 radnih mjesta u situaciji kada je na Zavodu za zapošljavanje registrirano 356.000 građana. Moguću selidbu u Mostar ili Banjaluku najavio je TDR, Kraš će izvozni program proizvoditi u Prijedoru, dok će Franck, najavljeno je u martu , pojačati proizvodnju u Grudama. Ekonomski institut iz Zagreba procijenio je da će izlazak iz CEFTA-e  negativno utjecati na bruto društveni proizvod (BDP) Hrvatske za 0,4 posto. No ekonomski stručnjaci, kako javlja Deutsche Welle, misle da je budućnost u ovom trenutku ipak teško predvidjeti, s obzirom na to da ni sami ne znaju pod kojim će uslovima Hrvatska trgovati sa sadašnjim članicama CEFTA-e.

U Grudama će hrvatska firma Franck pojačati proizvodnju. Da situaciju treba gledati na dva nivoa, upozorava Ružica Gelo, direktoricaa Centra za EU Hrvatske privredne komore (HGK).

„Jedno su industrijski proizvodi, a drugo su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi“, kaže ona i dodaje da tržište CEFTA-e  u hrvatskom izvozu učestvuje sa 21 posto.

Promjene će, nakon 1. jula, što se tiče industrijskih proizvoda, zahvatiti izvoz prema Srbiji, jer će se za dio tih proizvoda do kraja ove godine povećati carine, da bi se prvim danom 2014. vratile na nultu stopu. S obzirom na to da Kosovo i Moldavija nemaju sklopljen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, porast carina zahvatit će i taj izvoz.

Situacija je mnogo gora sa poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, objašnjava Gelo za Deutsche Welle. . Udio tržišta CEFTA-e u izvozu tih proizvoda iznosi 45 posto i ono je važnije od tržišta Evropske unije, uprkos činjenici da je evropsko tržište višestruko veće. Pri tome je za Hrvatsku najznačajnije tržište Bosne i Hercegovine u koju je prošle godine izvezeno hrane u vrednosti od 450 miliona dolara. Postojeći trgovinski režim sa Zagrebom prestat će da važi nakon 1. jula, a počinje primjena dogovorenih režima koje je svaka članica CEFTA-e dogovorila sa EU kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatska i BiH ne primenjuju carine prilikom razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ali uskoro će se situacija drastično promijeniti. Na ulasku u BiH će se tako cariniti hrvatski proizvodi u vrijednosti od sto miliona dolara; naročito mesni, mliječni i konditorski proizvodi, kao i cigarete.

Hrvatska je prošle godine u BiH izvezla proizvoda u vrijednosti  450 miliona dolara. Takva situacija nije novost na području Evropske unije i događala se prilikom proširenja Hrvatska je, podsjeća Gelo, kada je Slovenija ušla u EU, promijenila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na način da je u njega ugradila trgovinske odnose koje je ranije imala sa Slovenijom.

„Hrvatska sada ima pravo da se Sporazum EU i BiH izmijeni na taj način da se u njega ugrade koncesije koje je do sada imala, i da se takav postupak primjeni i na preostale članice CEFTA-e“,  kaže ona. On napominje da je međunarodna trgovinska politika takva da se nikada ne ide unazad u pogledu liberalizacije. Hrvatska, naravno, nema pravo sama da vodi takve pregovore, već za nju to obavlja Evropska komisija, uz praćenje Državnog ureda za trgovinsku politiku (DUTP).

Da se pregovori vode već neko vrijeme potvrđuje  i zamjenica predstojnika Državnog ureda za trgovinsku politiku Tatjana Tomić.

„Moglo bi se reći da su već gotovi sa tri države; sa Albanijom, Makedonijom i Crnom Gorom. Dobro napreduju sa Srbijom, ali ima problema u pregovorima s BiH. Očekujemo da će Evropska komisija to donekle dogovoriti“, kazala je.

Pri spomenu mogućnosti preseljenja proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu, Tomić podsjeća da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 preduzeća, u obliku vlasništva ili predstavništva. Od toga je oko 300 tvrtki već sada u BiH.

Neki od poznatih hrvatskih brendova su već preselili dio proizvodnje ili proširili proizvodnju u BiH. Odnedavno je to učinila i jedna firma iz mesne industrije – kaže Tomić.

Ona ipak dodaje da je riječ o poslovnoj odluci.

„S druge strane, verujemo da bi firme iz BiH željele da imaju i lakši pristup na evropsko tržište. U tom slučaju bi one mogle da presele svoju proizvodnju u Hrvatsku“, zaključuje Tomić.