Kvote za žene-jedini način za dolazak do visokih pozicija?

Iako je broj žena u odborima i na visokom korporativnim pozicijama u BiH, Srbiji i Makedoniji negdje oko 20 posto to ni blizu nije dovoljno kada se uzme u obzir činjenica da žene čine 51 posto populacije i da su u prosjeku obrazovanje od muškaraca, kaže Katarina Đulić, konzultantica  Međunarodne financijske korporacije (IFC) na projektu koji se bavio upravo tematikom zastupljenosti žena u nadzornim i upravnim odborima u spomenute tri zemlje.

Kao jedna od povoda za ovakvu vrstu istraživanja navodi rasprave koje se trenutno u EU vode na temu uvođenja kvota za žene. "To je pitanje koje je sada aktualno u EU, a ako se ova direktiva usvoji, vrlo brzo doći i na agendu zemalja koje se žele pridružiti EU. Tako da  ovo može biti neka platforma da se to pitanje u aktualizira i kod nas. Istraživanje će nam omogućiti da možemo razgovarati o konkretnim stvarima koje se tiču ove oblasti'', kaže Đulić koja je jedna od autorica ovog izvještaja. 

Naglašava da je druga važna stvar pitanje demografskih promjena i njihovog utjecaja na strukturu radne snage. Naime, postotak sudjelovanja radno sposobnih žena na tržištu rada u regiji iznosi oko 30-tak posto dok je taj prosjek u Švicarskoj negdje oko 60 posto.

"Iako žene na početku karijere uđu u jednakom omjeru sa muškarcima na tržište rada tijekom vremena one jednostavno iščeznu. Mislim da je vrijeme da se svakom članu društva da jednaka prilika pri čemu davanje prilike ne znači davanje jednakih uvjeta. Naime, ako zanemarajute dvostruki teret koji žena vuče (obiteljski i poslovni) i govorite da im dajete iste uvjete kao i muškarcima onda vi zapavo favorizirate onu grupu koja nema dvostruki teret i koja se brine samo o karijeri", smatra Đulić.

Iako u  istraživanju, koje je predstavljeno jučer u Sarajevu, nije preporučen nikakav procenat zastupljenosti žena u upravama i nadzornim odborima prijedlog o kojem se razgovora u EU su kvote od 40 posto. "Budući da naše zemlje žele da se pridruže EU vjerojatno će se morati ići u tom smijeru. Iako nismo zauzeli čvrst stav o tome u izvještaju, moje lično mišljenje, bazirano na obimnom istraživanju, je da ne postoji niti jedna zemlja koja je uspjela da promijeni situaciju u ovoj oblasti bez uvođenja kvota'', navodi naša sugovornica. 

Što se tiče razlike u odnosu na vođenje firme između žena i muškaraca većina ispitanika, koje su činili 89 članova upravnih odbora u regiji, odgovorila skoro isto na ovo pitanje, a to je da su žene racionalnije i odgovornije, da se bolje pripremaju za sastanak, te da su spremnije da traže kompromis. Osim toga rezultati su pokazali da žene na visokim pozicijama uzimaju u obzir više različitih mišljenja i uspjevaju da prepoznaju zainteresirane strane u diskusiji i da ih uključe. Također bolje razumiju rizike što ih čini boljim liderima u kriznim situacijama.

"Žene su kohezivni elementi u kompanijama što je na neki način vještina koje su razvile u krugu obitelji i taj stil prenose i na vođenje kompanije. Po tome su drugačije od muškaraca i tu vidimo postojanje određene komplementarnosti sa muškim članovima odbora", navodi ona. 

Što se tiče položaja žena u BiH u odnosu na druge dvije zemlje situacija je slična, kaže Đulić. Navodi da je u BiH prepoznata određena retradicionalizacija tj. da je u razdoblju tranzicije došlo do vraćanja patrijarhalinijim ulogama i žene i muškaraca, te da je to u BiH, u odnosu na Srbiju i Makedoniju, još jače naglašeno. "Dobra vijest za vašu zemlju je da dok većina drugih zemalja očekuje demografska implozija tj. starenje stanovništva, u BiH još ima dovoljno mlade populacije što je za državu veoma važna prlika koju treba iskoristiti. U periodu koji dolazi očekuje se da će žene manje rađati te zemlju uskoro mogu očekivati slične promjene koje su prolazile i druge zemlje", navodi naša sugovornica.

Inače, izvještaj o zastupljenosti žena u nadzornim i upravnim odborima u Srbiji, BiH i Makedoniji radila je Međunarodna finansijska korporacija (IFC) u suradnji sa Asocijacijom žena poduzetnica "One" a uz podršku Švicarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO).

D.Kozina