U Sarajevu predstavljen Poljoprivredni tržišni informacioni sistem

"Povećanje konkuretnosti i jačanje izvoza u sektoru poljoprivrede primjenom IT tehnologije“, bila je tema skupa koji je jučer održan u Vanjskotrogovinskoj komori BiH.

Tom prilikom predstavljeni su Poljoprivredni tržišni informacioni sistem (PTIS) i Sistem sljedivosti prehrambenih proizvoda koje implementira AgroLink koristeći napredna softverska rješenja. Rad AgroLinka su podržali USAID/Sida FARMA projekt, te Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, putem AEPC projekta.

PTIS je sistem centralizivanog, redovnog prikupljanja i obrade podataka o tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te plasiranja relevantnih informacija ključnim tržišnim subjektima.

Uspostava PTIS-a je propisana Zakonom o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH. Zahtjev EU je da svaka zemlja koja želi postati članicom ima uspostvljen i funkcionalan PTIS na nacionalnom nivou. U BiH ne postoji PTIS na nacionalnom nivou.

"Tržišni informacijski sistem je nešto što nedostaje u BiH, pa BiH i u tom segmentu kaska za svojim susjedima i drugim zemljama u regiji",  izjavila je direktorica AgroLinka Nežla Adilagić. U njegovoj uspostavi, kako je dodala, bitnu ulogu može imati javno-privatno partnerstvo.

AgroLink je još 2010. pokrenuo PTIS za sektor svježeg voća i povrća za cijelu BiH. Pored dnevnih informacija o cijenama koje se plasiraju putem njihove web stranice i SMS usluge, AgroLink je odnedavno pokrenuo sedmični pregled veleprodajnih cijena voća i povrća na regionanom nivou (BiH, Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Albanija).

AgroLink je pokrenuo tržišni informacijski sistem u ovom segmentu, kazala je direktorica Adilagić, dodajući da rade na implementacijI standarda za sigurnost hrane, a na prvom mjestu standarda Global G.A.P. u primarnoj proizvodnji.

"Uspješno smo implemetirali tri sistema u tri firme, koje zahvaljući tome izvoze svoje proizvode na tržište EU, a ujedno smo implementirali elektronski sistem sljedivosti. To je po prvi put urađeno u BiH i po prvi put se jedan takav proizvod našao na evropskom tržištu, a konkretno se radi o trešnji iz Hercegovine koja se izvozi na tržište Velike Britanije", istakla je Adilagić.

Sljedivost je proces koji omogućava praćenje - kretanje proizvoda kroz sve korake proizvodno-distributivnog lanca „od polja do stola“. Riječ sljedivost se, po riječima savjetnika generalnog sekretara VTKBiH Igora Gavrana, često čuje kao jedan od osnovnih nedostataka bh. proizvoda i kao razlog zašto se ne mogu naći na policama trgovina u raznim razvijenim zemljama. Naglasio je bitnim da od samog početka do kraja procesa postoji puna sljedivost u praćenju proizvoda i samim time puno povjerenje potrošača.

Gavran je dodao da je tržišni informacijski sistem u poljoprivredi BiH, također, projekt koji je VTKBiH prepoznala kao izuzetno važan, jer često primarni poljoprivredni proizvođač dobije veoma nisku i nerealnu cijenu za svoj proizvod, vrlo teško održava svoju proizvodnju, a potrošači i krajnji kupci imaju utisak da ostvaruje neki ekstra profit i da su konačne cijene izuzetno visoke. Pri tome, dodao je Gavran, prava baza podataka iz koje bi se mogla saznati istina, na državnom nivou, ne postoji.

Kada je u pitanju poljoprivreda u BiH, zaključila je menadžer kontrole kvalitete u AgroLinku Eldina Muftić, predstoji još puno posla za vladine i nevladine, ali i donatorske institucije.

"Standardi se implementiraju samo kao potreba da se ima certifikat, ulaznica na neko tržište, ali trebat će niz godina da se u vezi tog pitanja poveća svijest ljudi u BiH. Dobre poljoprivredne i higijenske prakse se ne implementiraju u potpunosti i država ih, nažalost, ne kontroliše", dodala je Muftić.