Grebo: Svaki pokušaj da se poboljša privredni ambijent je dobrodošao

Svaki pokušaj da se stvori povoljniji privredni ambijent je jedan korak naprijed, pa je tako i set zakonskih rješenja  koji je utvrdila Vlada Federacije BiH s ciljem efikasnije borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije i poboljšanja poslovnog ambijenta, u svakom slučaju dobrodošao - izjavio je za Fenu predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo.

Korupcija, po njegovim riječima, predstavlja jedan od velikih problema koji su snažno utjecali na privredne tokove, u negativnom smislu, i krajnje je vrijeme da se u tom pravcu pokrenu ozbiljniji koraci i pronađu mehanizmi kako bi se stepen korupcije, ako ništa drugo, onda barem smanjio.

"Teško da ćemo u potpunosti ukinuti korupciju, jer to niti jednoj državi nije uspjelo, ali bi, ipak, trebali i mogli smanjiti visoko učešće korupcije u mnogim dijelovima privređivanja", izjavio je Grebo.

Napomenuo je da donošenje zakona danas i nije toliki problem koliko je problem njihova provedba. Iz tih razloga, smatra Grebo, potrebno je pronaći adekvatne mehanizme da se ovi zakoni koji budu usvojeni dosljedno i provedu u praksi.

"Posebno je važno, uz pooštravanje sankcija, raditi i na uvođenju stimulativnih mjera koje će olakšati privrednicima da posluju u uvjetima bolje organiziranog i uređenog tržišta", istakao je Grebo.

Vlada bi, po njegovim riječima, trebala u narednom periodu svoju aktivnost fokusirati na rješavanje ključnih problema u privredi.

"Činjenica je da je sada jedan od najvećih problema privrede upravo velika opterećenost raznim porezima, doprinosima, fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima. Stoga, u narednom periodu treba rješavati pitanja kako rasteretiti privredu i kako uspostaviti stimulativnije uvjete privređivanja", dodao je Grebo.

Jedini način da se ovaj problem ozbiljnije riješi, smatra Grebo, jeste da se provede nova porezna reforma, da se smanje opterećenja, odnosno da se rastereti cijena rada, a time bi se rasteretila i proizvodnja, a na drugoj strani da se optereti potrošnja, kroz povećanje stope PDV-a i uvođenje diferencirane stope PDV-a.

"Tako bi se smanjile stope PDV-a na one proizvode/usluge koje su od krucijalne važnosti za život čovjeka, a povećale stope na proizvode i usluge koje imaju karakter luksuza. U tom slučaju povećala bi se opća potrošnja, a povećanjem opće potrošnje povećali bi se i budžetski prihodi", naveo je Grebo.

Kada je u pitanju privreda, kako je dodao, smanjenjem cijene rada, stvorili bi se povoljniji uvjeti, povećao bi se interes za osnivanje novih preduzeća, na jednoj strani, a na drugoj strani bi se povećala konkurentnost domaće proizvodnje.

"Sigurno bi se smanjio utjecaj sivog tržišta i rada nacrno iz razloga što oni koji danas zapošljavaju nacrno i kriju plaće radnika da bi plaćali manje doprinose ne bi više imali interesa da to čine, jer bi opterećenja na plaću bila daleko niža nego što su sada, a pogotovo ako bi bile snažnije sankcije za rad nacrno", dodao je Grebo.