Nikog iz BiH u Azerbejdžanu na potpisivanju ugovora o gasovodu

U Azerbejdžanu je jučer održan sastanak o izgradnji gasovoda do Jadranskog mora. To bi bila neka vrsta zamjene za Južni tok. Na sastanku su bili visoki zvaničnici iz svih zemalja koje su zainteresovane da učestvuju u ovom projektu, osim iz BiH. Poznato je da su naši zvaničnici, inače, strastveni putnici i da su raznim povodima obišli planetu. Da li je sad u pitanju štednja, procjena da projekat nije zanimljiv ili nešto treće?

Onaj ko je trebao o tome odlučivati - nikada nije ni dobio poziv. Iz Predsjedništva BiH je saopćeno da su o potpisivanju memoranduma u Bakuu obaviješteni u petak od diplomatske misije Azerbejdžana, a ne od nadležnog ministarstva.

"S ciljem informisanja javnosti, potrebno je naglasiti da Predsjedništvo BiH može dati ovlaštenje za potpisivanje međunarodnih sporazuma samo ako dobije takav prijedlog s tekstom sporazuma i mišljenjima nadležnih institucija od Vijeća ministara BiH", saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

A njih nije bilo. Kao ni odgovora iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zašto je to tako. Reagirali su samo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

"Mi nismo dobili nikakav poziv, tako da ga nismo mogli ni proslijediti", izjavio je Adnan Kapetanović, pomoćnik ministra.

A Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Azerbejdžan su iz Bakua danas poručili: Ovo je historijski dan za energetsku nezavisnost regije.

"Ovo je jedan od krakova. Hrvatska nije zatvorena zemlja, nije bez mora, imamo dugačku obalu, luke. Prema tome, razmišljamo jako ozbiljno i o izgradnji terminala na ukopljeni plin u Hrvatskoj", istakao je hrvatski premijer Zoran Milanović

Smijenjeni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH misli da je velika šteta što naša zemlja nije prisustvovala ovom važnom događaju. Stječe se dojam da prisustvo BiH ovakvim događajima mnogima ne odgovara, kaže Mirko Šarović.

"IAP je važan zbog neumskog koridora i tu je bila ključna bitka za koju mi nismo bili spremni. Ukoliko bi sve institucije stale iza toga, moguće bi bilo i da osiguramo prolazak primarnog voda", kazao je Šarović.

Gradnja Transjadranskog gasovoda jedan je od najvažnijih energetskih projekata u Evropi. Podržava ga i Evropska unija jer bi time smanjila energetsku ovisnost od Rusije. Prirodni gas bi iz Azerbejdžana, preko Turske, Grčke i Albanije, ispod Jadranskog mora, išao do Italije i dalje prema Zapadnoj Evropi. Krak ovog gasovoda poznat je pod nazivom Jonsko-jadranski i kroz njega bi Hrvatska, Albanija, Crna Gora i BiH dobivale gas. Republika Srpska, međutim, forsira izgradnju gasovoda Južni tok, kojim gas ispod Crnog mora preko Srbije dolazi do Republike Srpske.

"Poželjno je preferirati ovaj drugi tok, preko Albanije, kako bismo imali mogućnost snabdijevanja iz drugih zemalja", kaže prof. dr. Jusuf Duraković, sa Mašinskog fakulteta u Zenici.

Prof. dr. Abdulah Bašić kaže kako je nama u interesu imati oba cjevovoda, ali da bi prvo trebalo uraditi Južni tok, spojiti ga do Sarajeva, prema sjeveru, u Sarajevu već ima veza prema Zvorniku i prema ruskom gasovodu.

"Bilo bi jako značajno za BiH da dobijemo ne krak, kao što je u pitanju Južni tok nego tranzit gasa kroz BiH", naglasio je Mirza Sendijarević, v.d direktora BH Gasa.

U zemljama koje imaju samo jedan dobavni pravac, među koje spada i BiH, cijena gasa je mnogo viša od cijene u državama koje imaju dva ili više nezavisnih dobavnih pravaca. Zbog toga BiH iz godine u godinu ne samo da plaća skuplji gas već i strahuje da će ostati bez ovog energenta. A pri tom kao da nema sluha da zaigra tamo gdje bi karte mogle i drugačije biti podijeljene!