Na zgarištima u Arhivu BiH: Vatra, voda i arhivska građa

Fondovi koje je plamen poštedio su natopljeni vodom, tako da će prave razmjere ove tragedije biti poznate tek za koji dan, rečenica je koja se može pročitati na web sajtu Arhiva BiH od 8. veljače ove godine, dan nakon što je prilikom prosvjeda u Sarajevu došlo do paljenja zgrade Predsjedništva BiH. Postupak utvrđivanja stvarne štete pričinjene građi koja se čuvala u Arhivu BiH je u tijeku.

Urgentne mjere

Dok jučer obilazimo zgarišta u Arhivu BiH, direktor Šaban Zahirović, kaže da kad se kaže Depo 1, da to onda "podrazumijeva da je u Jedinici smještena najvrijednija građa", te da je najviše stradao novi fond, onaj Doma za ljudska prava, "građa koja je operativna, znači nastajala u poslijeratnim godinama. Stradala je Zbirka poklona i otkupa, tu su pojedinačne vrijednosti koje su neprocjenjive. Stradala je Zbirka personalnih dosjea i stradao je dio fonda Zemaljske vlade, dio fonda Zajedničkog ministarstva financija austrougarski period, dio fonda Drinske banovine, to je ono što se može ovako sad reći, to je, naravno, ono preliminarno. Mi sad precizno utvrđujemo. Nešto od svega će se moći spasiti, nešto je izgorjelo do te mjere da se ne može spasiti... Uglavnom, može se govoriti o katastrofi."

U zapaljenom Depou 1 čuvala se najstarija i najvažnija arhivska građa - od otomanskog perioda do kraja Drugog svjetskog rata. U Zbirci poklona i otkupa nalazio se i izvjestan broj orijentalnih rukopisa koji su potpuno uništeni, a određeni broj dokumenata na orijentalnim jezicima (berati, fermani...) moći će se restaurirati jer je tekst sačuvan a stradale su margine, saznajmo od direktora Zahirovića, koji naglašava i da šteta na fondu Zemaljske vlade 1878-1902, iznosi 230 uništenih arhivskih kutija. To je tek dio onoga što je stradalo.     

"Ono što treba podcrtati je da, zaista, imamo izuzetnu ponudu za saradnju, za pomoć od svih arhiva u BiH i od svih arhiva zemalja u okruženju. Evo, danas imamo u posjeti i stručnjake iz Slovenije, imamo podršku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Historijskog muzeja BiH, posebno Istorijskog arhiva Sarajevo...".

Na zgarištima u Arhivu BiH zatičemo i Amru Hadžimuhamedović, predsjedavajuću Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, i saznajemo da je Komisija napravila program djelovanja u vanrednoj situaciji, da je "formirala krizni štab i uspostavila timove koji rade na različitim lokacijama u BiH, koje su ugrožene paljevinama, vandalizmom koji su se pojavili u toku protesta građana u BiH", kao i da jedan tim historičara umjetnosti, njihovih suradnika, radi i u Arhivu BiH, odnosno pomaže na identifikaciji stupnja oštećenja Arhiva. Također, izradili su i upute konsultirajući metodologiju rada ICROM-a i FEMA-e, koje će biti date svima koji su sada u Arhivu. "Ovdje su angažirani Arhiv Sarajeva i Arhiv BiH i naš tim saradnika i svi oni imaju upute kako da postupaju da ne dođe do daljeg većeg oštećenja i šta su urgentne mjere zaštite arhivskog materijala", kazat će, između ostalog, predsjedavajuća Komsije, kao i da će nakon identifikacije potreba i za Arhiv i za zgradu Predsjedništva, koja je nacionalni spomenik, no prije svega za Arhiv BiH, sačiniti prijedloge projekata urgentnih mjera i konačne restauracije.

Dr. Jedert Vodopivec-Tomažić, Ministarstvo za kulturu Arhiv Republike Slovenije, voditeljica Centra za restauriranje i konzerviranje arhivske građe, kaže nam da to što se desilo je najgora katastrofa: vatra, voda i arhivska građa, te da je to skup problema koji se moraju riješiti. Odnosno, sada treba selekcionirati, spasiti, zamrznuti, onda sušiti pa restaurirati, kao i da su dali neka uputstva koja treba slijediti, tj. ona za prvu fazu kako spašavati građu iz spremišta. "A i mislim da je sada sve korak po korak".

U susretu sa zamjenikom direktora Arhiva BiH Dušanom Vržinom "pravimo" i spisak onih koji su ponudili pomoć, stručnu i u ljudstvu i to su Državni arhiv Hrvatske, Gradski arhiv Zagreb, Arhiv Jugoslavije iz Beograda, Arhiv Srbije iz Beograda, Državni arhiv iz Ljubljane, Državni arhiv Crne Gore, te svi arhivi iz BiH. Također, spremnost da im se pomogne pokazale su i ambasade Austrije, Češke, Međunarodno arhivsko vijeće (ICA), a "vrlo je interesantno da se javljaju istraživači, ljudi koji su nekad dolazili u Arhiv, koristili i istraživali građu, žele doći i pomoći u raščišćavanju i izdvajanju građe koja se još spasiti može." Također, javljaju im se i studenstke asocijacije nudeći pomoć i mnogi drugi, a prekjučer su u posjeti bili i stručnjaci iz TIKE (Turska agencija za međunardonu suradnju) koji su, također, ponudili pomoć.

653 dužna metra

U dijelu zgrade Predsjedništva BiH gdje je smješten Arhiv BiH (građa Arhiva BiH nalazi se na četiri lokacije u gradu i iznosi 20.000 dužnih metara, odnosno njegova  najvažnija građa zapremala je 653 metra dužna arhivskih polica koje su  nosile 4.560 kutija arhivske građe i bila je pohranjena na 300 metara četvornih), miris paljevine je nepodnošljiv.

Prva konkretna pomoć stigla je od Arhiva Tuzlanskog kantona, koji je dao isušivač vlage i arhivske kutija.